Dion Drena Beljo gura po svom, došao je do 29 golova u sezoni, uskoro će prijeći granicu od 30 i krenuti prema 40… No nije aktualni Dinamov one-man team, već skupina raspucanih revolveraša. Osim Belje, još se dvadeset njegovih suigrača upisalo ove sezone u strijelce u svim natjecanjima. Nekih više nema u Maksimiru, Sandro Kulenović (10 golova) je u Torinu, Dejan Ljubičić (2) u Schalkeu, a Gonzalo Villar (1) u Elcheu.
U sedam je sezona Dinamo otkako postoji HNL imao više strijelaca u svim natjecanjima nego sada, ali u njima ga nije predvodio tako raspoloženi topnik kao Beljo sada. Rekord je postavljen u sezoni 2021./22., kad je za maksimirski klub poentiralo čak 25 različitih igrača, a prvi strijelac Mislav Oršić postigao je 20 golova. Respektabilna brojka, ali ipak daleko od aktualne Beljine. Taj će rekord biti teško stići, jer od igrača koji su ove sezone nastupili za Dinamo nisu zabili, a to još uvijek mogu napraviti, ne računajući vratare, ostali su samo Matteo Pérez Vinlöf, Moris Valinčić, Noa Mikić, Sven Šunta, Paul Tabinas, Ronaël Pierre-Gabriel, Marko Zebić i Krešimir Radoš. No, tko zna, vidjet ćemo…
Generacija koju vodi Mario Kovačević zato je postala tek peta Dinamova u samostalnoj Hrvatskoj u kojoj su petorica igrača dala deset i više golova. Osim spomenutih Belje i Kulenovića, okruglu brojku dohvatili su i Monsef Bakrar (16) te Luka Stojković i Miha Zajc (po 10). Posljednji put petorica dinamovaca na 10+ bila su u sezoni 2018./19., kad je modre strijelce s 13 golova predvodio Oršić, a njegovi prvi pratitelji bili su Mario Gavranović, Dani Olmo, Bruno Petković (po 12) te Izet Hajrović (10).
Samo jednom je u te četiri prethodne sezone prvi Dinamov strijelac imao 20 ili više golova. Točno 20 u sezoni 2007./08. postigao ih je Mario Mandžukić, iza kojeg su na ljestvici klupskih strijelaca slijedili Luka Modrić (17), Josip Tadić, Ognjen Vukojević (po 15) i Boško Balaban (14). Teško će sezona 2025./26. postati prva Dinamova sa šestoricom igrača s deset ili više golova, jer su trenutačno najbliži, Arbër Hoxha i Gabriel Vidović, na šest, ali ni to nije nemoguće. No u svakom slučaju pomak u odnosu na lani je ogroman. Tada je Dinamo imao samo jednog tako raspoloženog strijelca, Kulenović je sezonu završio s 22 gola, a drugi topnik bio je Marko Pjaca s devet.
Posljednja sezona u kojoj je Modrić igrao u plavom dresu usporediva je s ovom po još jednom detalju. Jedna je od rijetkih u kojoj su dva Dinamova veznjaka došla do dvoznamenkastog broja pogodaka. Iako je danas pojam veznih igrača dosta širok, pa se u tu skupinu nogometaša nerijetko guraju i igrači iz ofenzive, koji nisu klasični napadači, to treba malo razlučiti. Stojković i Zajc su veznjaci, a Oršić, primjerice, ipak nije, već je napadač.
Zato su posebne te Dinamove sezone u kojima su deset i više zabili dvojica veznjaka. Prije Stojkovića i Zajca to su napravili Mario Stanić i Željko Adžić (92./93.), Silvio Marić i Robert Prosinečki (97./98.), Modrić i Vukojević (07./08.), Sammir i Pedro Morales (08./09.) te Milan Badelj i Morales (09./10.). Nakon šesnaest godina eto opet jednog takvog dvojca. U lijepo su društvo ušli 31-godišnji Slovenac i devet godina mlađi Hrvat, koji bi obojica sezonu mogli završiti s double-doubleom. Stojković je već odradio posao, uz deset golova ima i jedanaest asistencija, dok je Zajc na osam. Najefikasniji Hrvat kojem u radnoj knjižici piše „vezni nogometaš“ Stojkoviću je ipak daleko pobjegao. Rijekin velemajstor Toni Fruk u svim je natjecanjima zabio 18 golova i četvrti je najefikasniji veznjak u Europi ove sezone. Uz Stojkovića jedini Hrvat iz te kategorije, osim ako veznjakom ne tretiramo i Andreja Kramarića (11 golova za Hoffenheim), koji jest napadač, no u klubu je uglavnom ofenzivni vezni, s deset i više golova ove sezone. Barem do ovog vikenda…
