Profesor na Fakultetu za promet i komunikacije Univerziteta u Sarajevu Osman Lindov ocijenio je u razgovoru za Fenu da putna infrastruktura u istočnoj Bosni ne zadovoljava ni osnovne standarde te da su taj dio zemlje godinama zanemarivale sve razine vlasti. Ističe kako bez kvalitetnih prometnih veza nema ni gospodarskog razvoja.
Lindov naglašava da su prometni pravci prema Goraždu i Foči u izrazito lošem stanju već dva desetljeća, uz kontinuirano propadanje mostova, tunela i kolnika. Posebno je upozorio na stanje mostova na magistralnoj cesti Ustiprača – Rogatica, gdje, kako navodi, nijedan most ne ispunjava sigurnosne kriterije, što izaziva opravdan strah od ozbiljnih posljedica.
Bez cesta nema ni povratka stanovništva
Ističe kako u istočnoj Bosni i Podrinju i dalje živi značajan broj ljudi, uglavnom starije populacije, ali da taj prostor ima potencijal, osobito u poljoprivredi, zbog čega se bilježi i određeni povratak stanovništva.
“Međutim, bez dobrih cesta nema pravog povratka, posebno mlađe populacije”, upozorava Lindov.
Dodaje kako Foča i Goražde ulažu određene napore u razvoj, no bez kvalitetnih prometnih veza njihov napredak ostaje ograničen. Za Goražde navodi da trpi ozbiljne posljedice zbog loše infrastrukture, ističući da grad stagnira jer nema adekvatnu prometnu povezanost.
“Iako postoje određene investicije u pravce prema Foči i Goraždu, one će vjerojatno stagnirati ili biti obustavljene jer prometna infrastruktura ne zadovoljava uvjete za razvoj industrije, poljoprivrede ili turizma”, smatra Lindov.
Odroni i prekidi prometa svakodnevica
Dodaje kako su vozači na tim dionicama svakodnevno izloženi odronima i čestim obustavama prometa, iako su problemi odavno poznati i evidentirani.
Ukazuje i na pasivnost lokalnog stanovništva, koje se, kako kaže, u velikoj mjeri pomirilo s postojećim stanjem.
“Kada se zatvori određeni pravac, ljudi jednostavno prihvate da koriste obilazne rute”, navodi.
Posebno upozorava na dionicu Rogatica – Višegrad, gdje su mostovi već dulje vrijeme u fazi rekonstrukcije i nalaze se na skelama, što predstavlja dodatni sigurnosni rizik.
Zastarjela infrastruktura i loše planiranje
Riječ je o mostovima izgrađenim sedamdesetih godina prošlog stoljeća, nakon ukidanja uskotračne pruge Sarajevo – Višegrad, kada je uspostavljena cestovna infrastruktura koja i danas predstavlja važnu vezu prema Srbiji.
Lindov naglašava kako značaj cesta nije samo u povezivanju s većim gradovima, već i u razvoju gospodarstva i turizma, ističući potrebu jačanja prometnih veza sa susjednim zemljama poput Crne Gore, Srbije i Hrvatske.
“Bosnu i Hercegovinu moramo bolje povezati s državama zapadnog Balkana jer se na njih oslanjamo i s njima imamo značajnu trgovinsku razmjenu”, kaže.
Razlog stagnacije: neznanje i loše upravljanje
Prema njegovim riječima, nedostatak ozbiljnijih ulaganja u obnovu cesta rezultat je neznanja i nerazumijevanja važnosti prometne infrastrukture.
“Gospodarstvo se ne može razvijati bez kvalitetnog transporta. Jedno bez drugog ne ide. Svi govore o razvoju, a on izostaje upravo zbog zanemarivanja infrastrukture”, ističe Lindov.
Upozorava i na sigurnosne rizike, navodeći primjer magistralne ceste Tuzla – Bijeljina, gdje je nedavni odron prouzročio velika oštećenja.
“Takve situacije su se mogle predvidjeti. I laiku je jasno da će obilne kiše uzrokovati štetu ako cesta nije adekvatno zaštićena i ako odvodnja nije pravilno izvedena”, tvrdi.
Problemi i na drugim magistralnim pravcima
Slični problemi prisutni su i na drugim važnim prometnicama, poput ceste Jablanica – Prozor, gdje su odroni česti nakon kiša, te na pravcu Banja Luka – Jajce, gdje je nedavno odron blokirao promet kod mjesta Dabrac.
Lindov upozorava i da većina novoizgrađenih cesta u BiH počinje propadati već nakon nekoliko godina, što pripisuje skraćivanju procedura i nepoštivanju standarda tijekom gradnje i održavanja.
Podsjeća i da je BiH jedina zemlja s dvije trošarine na gorivo namijenjene izgradnji autocesta, zbog čega građani izdvajaju značajna sredstva.
“Zbog toga je nedopustivo da se barem magistralne ceste ne mogu kvalitetno sanirati i zaštititi”, naglašava.
Kamere rade, ceste propadaju
Na kraju ističe paradoks da, za razliku od loše infrastrukture, sustavi nadzora prometa funkcioniraju učinkovito.
“Na pojedinim dionicama vozače dočeka i po 15 kamera. To funkcionira besprijekorno, dok ceste propadaju. Izgleda da je prioritet punjenje proračuna, a ne sigurnost i kvaliteta infrastrukture”, zaključio je Lindov.
