Pozivajući se na lekcije iz rata u Iran, jedna studija pokazuje kako bi Rusija mogla prisiliti Litva na kapitulaciju u roku od 90 dana i to bez prelaska ijednog vojnika preko granice, prenosi Defense News.
Scenarij je izradio think tank Baltic Defense Initiative, istraživačka organizacija sa sjedištem u Vilniusu. Cilj je ukazati na konkretne slabosti litvanske obrane kako bi se što prije uklonili nedostaci.
Scenarij zamišlja razdoblje dvije godine u budućnosti, u kojem se posljedice dolaska desnih, antieuropskih pokreta na vlast u Europi kombiniraju s dugotrajnim ratom u Iranu koji iscrpljuje Sjedinjene Američke Države.
Vrlo spekulativno i hipotetski…
“Prosinac 2027. Marine Le Pen povlači francuski nuklearni kišobran sa svih saveznika u NATO-u”, navodi analiza, pretpostavljajući da je ona predsjednica i da ukida sporazume o nuklearnoj zaštiti u Europi između Francuske i Ujedinjene Kraljevine. “SAD su već 18 mjeseci iscrpljene ratom u Iranu i imaju prazne zalihe”, nastavlja studija. “U 11 sati Rusija pokreće razoran napad na litvansku vladu hipersoničnim projektilima, nakon čega tijekom sljedećih 60 dana lansira više od 170.000 dronova tipa Shahed, koji potpuno razaraju Vilnius, uništavajući svaki most, svaku elektranu, bolnicu i postrojenje za obradu vode u zemlji”.
Think tank tvrdi da je scenarij u potpunosti temeljen na stvarnim sposobnostima oružanih sustava, uočenim stopama proizvodnje vojne opreme (poput dronova) i dokumentiranim globalnim političkim trendovima.
“Na 90. dan Moskva postavlja ultimatum: sve tri baltičke države moraju prihvatiti rusku okupaciju ili su Riga i Tallinn sljedeći”, navodi se u izvješću.
Mišljenja dužnosnika i analitičara znatno se razlikuju kada je riječ o tome bi li Rusija zaista napala baltičke zemlje, koje su članice NATO-a. Rusija tvrdi da nemaju razlog napasti te zemlje i da je riječ o “paranoji” i plašenju te skretanju fokusa javnost s onog što nazivaju “pravim europskim problemima”. Ipak, sve istočnoeuropske države posljednjih su godina povećale vojnu potrošnju kako bi ojačale svoju obranu u slučaju sukoba.
Estonska služba vanjske obavještajne djelatnosti ranije ove godine procijenila je da se ne očekuje napad Rusije na članice NATO-a u sljedeće dvije godine, djelomično zahvaljujući brzim naporima Europe da ojača obranu.
Prijedlozi za bolju obranu
Thiebaut Devergranne, osnivač Baltic Defense Initiative i bivši dužnosnik francuskog tijela za obranu i nacionalnu sigurnost, upozorio je na manjkavost u litvanskom ustavu koju bi vlasti trebale riješiti.
Naime, ustav ne predviđa jasan redoslijed nasljeđivanja vlasti koji bi osigurao kontinuitet upravljanja ako bi predsjednik parlamenta (Seimasa) bio onesposobljen. To znači da bi, u slučaju napada koji onesposobi i predsjednika države i predsjednika parlamenta, moglo biti nejasno tko preuzima ulogu vrhovnog zapovjednika. “Smatramo da to treba riješiti”, napisao je u e-mailu.
Baltic Defense Initiative izradio je više od 200 prijedloga za jačanje obrane Litve, temeljenih na francuskom modelu odvraćanja nakon Drugog svjetskog rata i ideji očuvanja suvereniteta kroz snagu. Predlažu obvezni vojni rok za sve, psihološko-medijsku obranu kroz edukacije ljude, razvoj dronova, decentraliziranje komunikacijske mreže, zaštitu infrastrukture i postavljenje lažnih meta mamaca, uključivanje civilnih inovacija u vojnu namjenu, jačanje vlastite vojne industrije i obuku većeg broja snajperista…
Baltičke zemlje uskoro polažu mine na granici s Rusijom
