Vatrenjača je riba iz Crvenog mora koja ubrzano osvaja Mediteran. Riječ je o iznimno invazivnoj vrsti koja u našem moru nema prirodnih neprijatelja, a predatori koji bi se mogli njome hraniti uvelike su prorijeđeni neselektivnim ribolovom. Stoga hrvatski znanstvenici udružuju snage na projektima koji bi mogli barem ograničiti narušavanje morskih ekosustava.
Vatrenjača je nevjerojatno prilagodljiva riba i stoga velika opasnost za jadranski ekosustav.
– Ribari danas na Cipru love oko 90% ukupnog ulova mreže stajačice upravo tu vrstu. Nekad je njeno širenje sprečavala temperatura niža od 10 stupnjeva, jer ona to ne može preživjeti. Međutim, s današnjim promjenama klime više nema nikakvu barijeru da ide dalje. Na temperaturama od 10 do 20 ona živi, a na temperaturama većim od 20 ona se mrijesti svakih 15-ak dana i 10-20 tisuća komada ikre izbaci – rekao je za HRT Danijel Kanski, savjetnik za zaštitu prirode, Udruga Hippocampus.
Uvjeti koji tomu pogoduju kod nas vladaju od lipnja do listopada pa računica zvuči zastrašujuće. Čime se boriti protiv takve najezde?
– Ne možemo zatvoriti Sueski kanal, ne možemo hladiti Jadransko more, ali ono što svatko od nas može napraviti je čuvati taj hranidbeni lanac, znači vršne predatore koji će onda pomoći nama tako da jedu te invazivne vrste. Vršni predatori su hrskavičnjače, morski psi, kirnja pa čak i hobotnica – kazala je Morana Bačić, stručna voditeljica, JU Natura Jadera.
Dugoročno rješenje u borbi protiv vatrenjače leži u zdravim morskim ekosustavima.
– Tu ključnu ulogu imaju zaštićena područja, pogotovo zone stroge zaštite u kojima su ljudske aktivnosti ili u potpunosti zabranjene ili su na neki način regulirane i u tim područjima mi omogućavamo zaštitu i obnovu vršnih predatora – istaknula je Milena Ramov, stručna služba, PP Telašćica.
Udruga Hippokampus iz Biograda na Moru provodi projekt jačanja kapaciteta za kontrolu populacije vatrenjače, ali bez sudjelovanja svih dionika u morskom ekosustavu, što u ovom slučaju znači ponajprije svih koji love vršne predatore, izgledi za uspjeh ne postoje. U projektu sudjeluju Park prirode Telašćica, Nacionalni park Mljet, javne ustanove Natura Jadera i Priroda te Institut za oceanografiju i ribarstvo.
D.G.
