Splitsko-makarska nadbiskupija nedavno je objavila da je policiji prijavila 72-godišnjeg svećenika protiv kojega je splitsko Županijsko državno odvjetništvo podiglo optužnicu pod sumnjom da je počinio teška kaznena djela spolnog odnosa s djetetom i nemoćnom osobom.
Optužnica je podignuta nakon istrage koja je pokrenuta na temelju kaznene prijave nadležne policijske uprave još iz ožujka 2023. Lokalni Dalmatinski portal došao je do saznanja da je 72-godišnjaka prijavio svećenik nakon što je doznao za nedjela koja je njegov kolega počinio u razdoblju od 2002. do 2007.
“Protiv osumnjičenog klerika procesi se odvijaju na civilnom i crkvenom području”, poručili su iz Nadbiskupije, dodajući da osumnjičeni svećenik više nije u aktivnoj službi te su pozvali sve koji imaju saznanja o mogućim zlostavljanjima da se odmah obrate nadležnim institucijama.
Sumnjive optužbe
U medijima predvođenima Nacionalom pojavili su se pak napisi u kojima se pozivaju na crkvene izvore dubinski upoznate sa slučajem 72-godišnjeg svećenika kojemu je zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, još dok je bio splitsko-makarski nadbiskup, unatoč optužbama, omogućio da i dalje obnaša službu i bude u doticaju s mladima. Tu se spominju još dva od ukupno četiri svećenika za koja se navodi da su lani prijavljena policiji zbog sumnje u pedofiliju, a Kulteša ih je, baš kao i optuženog 72-godišnjaka, sklonio u Svetište Majke Božje Lurdske Vepric, dok je ovog protiv kojega je podignuta optužnica natjerao da zatraži umirovljenje te ga poslao u Svećenički dom u Splitu, gdje održava svete mise.
Bozanić je otezao, a Kutleša riješio u tren oka: Omiljeni hrvatski kardinal postaje svetac
Tako je Kutleša prije odlaska na mjesto u Zagrebačkoj nadbiskupiji prekršio dokument Vos estis lux mundi koji je papa Franjo izdao 2019. kako bi uspostavio sustav prijavljivanja zlostavljanja i postupanja u takvim slučajevima unutar Katoličke crkve. Kutleša navodno nije slijedio ni sve smjernice za postupanje u slučajevima spolnog zlostavljanja maloljetnih osoba od klerika Hrvatske biskupske konferencije u kojoj, kao i u svakoj velikoj organizaciji, postoje podjele, pa tako i unutar nje djeluje struja koja nije sklona Kutleši koji je na Kaptol došao kao nasljednik kardinala Josipa Bozanića, te ga na Kaptolu nisu dočekali raširenih ruku.
Svjestan da i u crkvenim redovima postoji raskol, profesor i saborski zastupnik Josip Jurčević referirao se na ovaj slučaj. “Moćna udbaško-četnička i orjunaška mreža u državnim institucijama RH i unutar Crkve pokrenula je sveobuhvatni rat protiv nadbiskupa Kulteše s ciljem da spriječi njegovo ozdravljujuće djelovanje unutar Crkve te prinose duhovnoj obnovi izumirućeg obezglavljenog hrvatskog društva”, rekao je uz ostalo Jurčević.
Duhovna obnova
Istini za volju, kada je Kutleša stigao na Kaptol, u medijskom prostoru izvještavalo se i o njegovu prijateljstvu s premijerom Andrejem Plenkovićem te se tvrdilo da između Crkve i HDZ-a sve ostaje po starom. No Kutleša je svojim djelovanjem pokazao da nije ni HDZ-ov ni posve crkveni, već svoj i samostalan. Svoju je službu podredio vjernicima, što i jest njegova dužnost.
Zagrebački nadbiskup pripada mlađoj generaciji crkvenih prelata.
Školovao se na Papinskom sveučilištu Urbaniana i većinu svoje karijere proveo je u vatikanskoj diplomaciji. Upravo u Vatikanu zagrebački nadbiskup i njeguje dobre odnose, a u crkvenim krugovima smatra se da je i od samog pape dobio potporu za Bozanićeva nasljednika baš zato da bi se obračunao s problemima pedofilije. Oni koji su upoznati s njegovim radom dok je bio koadjutor Porečke i Pulske, a zatim i Splitsko-makarske nadbiskupije tvrde da je Kutleša i tada bio nenametljiv zagovornik rješavanja problema koji su se godinama gurali pod tepih, zbog čega i jest postao čovjek od povjerenja Vatikana čiji dolazak na Kaptol ni u medijskom prostoru nije popraćen u najboljem svjetlu. Skeptični su bili i vjernici pa se i među njima prenosila sumnja u Kutlešu zbog njegovih navodnih stavova o Međugorju, a onda je propovijed u Maclju za vrijeme euharistijskog slavlja za žrtve blajburške tragedije i križnog puta dovela do preokreta pa Kutleša otad uživa i njihovo veliko poštovanje.
U kontekstu medijskih napisa i o ovoj navodnoj posljednjoj aferi zagrebačkog nadbiskupa treba imati na umu da mu je glavni konkurent za dolazak na Kaptol bio riječki nadbiskup Mate Uzinić, koji godinama uživa simpatije lijevih medija te ga se i mnogo prije Bozanićeva odlaska forsiralo kao čovjeka koji u konzervativne crkvene krugove može unijeti promjenu. Od Uzinića se očekivalo da Crkvu koja počiva na konzervativnim načelima liberalizira i okrene ulijevo.
Simpatije slijeva
To proizlazi iz njegovih propovijedi o Bleiburgu i pozivanja da se priča o Drugom svjetskom ratu zaboravi, za razliku od Kutleše koji i danas stoji pri tome da se svaka sudbina mora istražiti neovisno o tome koliko bi to vremena oduzelo. Uzinić je miljenik lijevih medija i javnosti i kao onaj koji je svojevremeno od homoseksualnih osoba molio oprost zbog toga što se osjećaju odbačenima, a tvrdio je i kako homoseksualci u Crkvi nemaju obzirno pastoralno vodstvo.
Slučajno ili ne, posljednji put kad se pisalo o slučajevima pedofilije u crkvenim krugovima, pisalo se i kako ih je otkrio i prijavio upravo Mate Uzinić, a ta tema postala je aktualna nedugo nakon što je Kutleša u Maclju održao propovijed o blajburškim žrtvama ne dopuštajući da one padnu u zaborav. I ti su se napisi, baš poput ovih aktualnih, u javnom prostoru prvi put pojavili u Nacionalu pa nije čudno što se oni poput profesora Jurčevića pitaju što je u pozadini.
Kutleša u Mariji Bistrici poslao snažnu poruku vjernicima: ‘Bog nije nemilosrdni i daleki sudac’
“Ja mislim da je ovdje jedna stvar vrlo važna i treba je riješiti: treba sankcionirati i odstraniti takve članove koji su, kako bih ja rekao, kao tumor koji je ušao u ljudski organizam koji treba što prije riješiti. Tu je i pitanje pomaganja žrtvama, na kakav adekvatan način, to treba vidjeti iz iskustava različitih crkava. Sigurno je da to treba osuditi i treba djelovati. Da nema nikakve tolerancije i mora se to rješavati”, izjavio je Kutleša na temu pedofilije u crkvenim redovima u svojem prvom intervjuu nakon dolaska na Kaptol.
A s Kaptola se može čuti i da je nadbiskup Kutleša na korak do toga da postane kardinal jer je dosad opravdao povjerenje Vatikana koji već mjesecima promatra njegovo djelovanje kojim su i više nego zadovoljni jer je smirio tenzije na samom Kaptolu i zadržao korektne odnose s državnom vlasti a da im se nije podredio. Očekivalo se na Kaptolu da će novi nadbiskup ući u sukobe s Bozanićevim ljudima koji su ga ondje dočekali, a dogodilo se upravo suprotno, Kutleša se uspio zbližiti i s konzervativnim svećenicima koji su prema njemu bili skeptični zbog njegovih stavova o Stepincu.
Birane riječi
No neutralizirao ih je održavanjem homilije u čast kardinala Stepinca, rekavši da je dubok odnos s Bogom oslobodio bl. Alojzija od navezanosti na ljudska mišljenja i materijalne probitke. Tom je prilikom podsjetio i na papu Ivana Pavla II. koji je uvelike zaslužan za Stepinčevu beatifikaciju te poručio da je kardinal Božji dar hrvatskom narodu u veoma važnom trenutku njegove povijesti. Birane riječi kojima je govorio o Stepincu dale su naslutiti da će se i Kutleša založiti za njegovo proglašenje svetim, no zagrebački nadbiskup nije netko tko svoje odluke donosi ishitreno.
Upravo suprotno, on je vješt, inteligentan, ali prije svega diskretan i odlučan predvodnik Crkve u Hrvata, što se moglo vidjeti i na parlamentarnim izborima, kada javnost prvi put u povijesti demokracije u našoj zemlji nije mogla steći dojam da je Crkva izravno uz HDZ, niti se Kutleša upletao u izborne procese. Baš na taj način Kutleša djeluje i na Kaptolu, na koji je sa sobom doveo i svoje kadrove, ali staložen kakav jest, svoje će ljude u cijelosti prerasporediti tek onda kada oni koji su sada raspoređeni odu u mirovinu.
Skromni Kutleša biskup je po papinoj mjeri i zato što zazire od raskoši unutar Crkve, za što se posebno založio i pri dolasku na Kaptol. Kome se na tom putu zamjerio i kako će medijski napisi utjecati na njegove izvrsne odnose s Vatikanom, teško je reći, no nema sumnje da oni nagovještavaju nove sukobe u crkvenim redovima, što u ovim teškim vremenima ne može biti dobro.
Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.