Ukrajina je u posljednja dva i pol tjedna dronovima najmanje šest puta napala ruske naftne terminale na Baltičkom moru, luku Ust-Luga zapadno od Sankt Peterburga i onu u Primorsku na sjevernoj obali Finskog zaljeva. Posljednji napad izveden je u utorak navečer, a cilj je, kako se navodi, onemogućiti Rusiji da profitira od rasta globalnih cijena nafte.
Rat u Ukrajini danas je prisutniji u ruskim medijima nego ikad prije, piše njemački Spiegel. Očito je da gotovo nitko u Rusiji nije očekivao da će ukrajinske snage moći izvoditi napade na tako velikim udaljenostima. Naime, od Harkiva do područja oko Sankt Peterburga, odnosno nekadašnje Lenjingradske oblasti, ima oko 1.450 kilometara.
Iako ruske vlasti obično ne iznose detalje o razmjerima štete, ovog puta pojavile su se informacije da je u Ust-Lugi do kraja ožujka izgorjelo najmanje petnaest velikih spremnika nafte, dok su oštećena i dva utovarna mola. U Primorsku je, prema dostupnim podacima, pogođeno najmanje sedam skladišnih spremnika.
Veliki dnevni gubici
Procjenjuje se da su napadi samo u posljednjem tjednu ožujka smanjili ruski izvozni kapacitet nafte za oko 20 posto. Finska ekonomistica Laura Solanko izjavila je za Reuters da Rusija zbog toga bilježi dnevne gubitke prihoda veće od 70 do 75 milijuna dolara. Predsjednik Vladimir Putin nedavno je na sjednici vlade priznao i pad gospodarske aktivnosti, navodeći da je ruski BDP u siječnju pao za više od dva posto.
Ruski vojni stručnjaci izražavaju sumnju da su napade na baltičke luke izveli dronovi lansirani iz same Ukrajine. Za udaljenost od gotovo 1.500 kilometara, dron bi, uz eksploziv, morao nositi i do 100 kilograma goriva, što pojedini analitičari smatraju gotovo nemogućim. Vojni analitičar Vladimir Popov stoga pretpostavlja da su neki dronovi lansirani iz baltičkih država.
Već tjednima ruski mediji iznose tvrdnje da Ukrajina koristi zračni prostor baltičkih zemalja za napade, uz prešutno odobrenje vlasti u Vilniusu, Rigi i Talinu, što te države odlučno odbacuju.
Nakon posljednjeg napada na Ust-Lugu, rusko Ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da je baltičkim zemljama upućeno upozorenje: “Ako ne razumiju, dobit će odgovor”. Pojedini moskovski mediji to su opisali kao tihi ultimatum.
“Baltičke zemlje su u hibridnom ratu s nama više od četiri godine”, objavio je list Moskovski Komsomolec.
U pojedinim analizama upozorava se da bi Estonija, ako svjesno dopušta korištenje svog zračnog prostora ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom za, kako se navodi, „terorističke operacije“, mogla postati izravan sudionik sukoba, sa svim posljedicama koje to nosi.
Proruski kanali tvrde da su dronovi letjeli u rojevima iz estonskog pograničnog grada Narve prema Lenjingradskoj oblasti, dok neki blogeri navode da su mogli biti lansirani i s drugih lokacija u Estoniji ili Latviji. U ruskoj javnosti pritom raste nezadovoljstvo zbog učestalih ukrajinskih napada, koji su za mnoge bili neočekivani.
Televizijska voditeljica i blogerica Julija Vitjazeva kritizirala je, kako kaže, previše „suzdržan“ odgovor Rusije.
“Još uvijek nosimo bijele rukavice i vodimo se neviđenim humanizmom. To nije normalno. Statistika naših gubitaka govori sama za sebe. Ne možete neprijatelja pobijediti pristojnošću. Morate udariti punom snagom. Harkiv, Kijev, pa čak i Odesa moraju doslovno biti sravnjeni sa zemljom”, poručila je.
Dodatnu zabrinutost izazvala je i pojava takozvane “Narodne Republike Narva” na društvenim mrežama, s vlastitom zastavom, grbom i naznačenim granicama. Narva je najistočniji grad Estonije, uz samu rusku granicu, u kojem oko 95 posto od približno 54.000 stanovnika čini ruska manjina.
Njemački sigurnosni stručnjak Niko Lange upozorava da bi upravo Narva mogla poslužiti kao povod za destabilizaciju. Prema njegovim riječima, proruske strukture mogle bi širiti narativ o ugroženosti ruskog stanovništva, nakon čega bi uslijedio poziv Moskvi za intervenciju.
Iako je Estonija blokirala većinu ruskih propagandnih kanala poput RT-a i Sputnjika, u međuvremenu su se pojavili novi mediji koji preuzimaju njihovu ulogu, među njima i NarvaNews.
