Pričuvni plan koji bi Europi osigurao obranu korištenjem postojećih vojnih struktura NATO-a u slučaju povlačenja Sjedinjenih Država dobiva na zamahu, osobito nakon što ga je podržala Njemačka, koja se dugo protivila takvom samostalnom pristupu. O planu, koji neki već nazivaju “europskim NATO-om”, piše The Wall Street Journal.
Dužnosnici uključeni u izradu plana nastoje ojačati europsku ulogu u zapovjednim strukturama Saveza i nadopuniti američke vojne kapacitete europskima. Cilj nije stvoriti konkurentski savez, već osigurati nastavak odvraćanja Rusije, operativni kontinuitet i nuklearnu vjerodostojnost čak i ako Washington povuče svoje snage iz Europe ili odbije stati u njezinu obranu, kao što je u više navrata Donald Trump zaprijetio.
Podsjetimo, američki je predsjednik u više je navrata prijetio distanciranjem od europskih saveznika, te dodatno potaknuo zabrinutost oko pouzdanosti SAD-a kao ključnog sigurnosnog jamca.
Razrada ovog plana ubrzana je nakon što je Trump zaprijetio Danskoj, članici NATO-a, oduzimanjem Grenlanda, a dodatno su na važnosti dobili zbog zastoja u odnosima nastalog jer je Europa odbila podržati američki rat u Iranu.
Preokret u Berlinu
Presudan poticaj planu dao je politički preokret u Berlinu. Njemačka se desetljećima opirala francuskim pozivima na veću europsku suverenost u obrani, dajući prednost Americi kao konačnom jamcu sigurnosti. No, pod kancelarom Friedrichom Merzom to se mijenja zbog zabrinutosti oko pouzdanosti SAD-a za vrijeme i nakon Trumpovog mandata, navode izvori upoznati s njegovim stavovima.
Krajem prošle godine Merz je počeo preispitivati dugogodišnji stav, zaključivši da je Trump spreman napustiti Ukrajinu. Prema izvorima, Merza je zabrinulo što Trump miješa žrtvu i agresora u ratu te što američku politiku unutar NATO-a više ne vode jasne vrijednosti. Unatoč tome, Merz nije želio javno dovoditi u pitanje savez sa SAD-om. Umjesto toga, zagovara postupno preuzimanje veće uloge Europe. U idealnom scenariju, SAD bi ostao dio NATO-a, ali bi veći teret obrane u većoj mjeri preuzele europske članice.
Europljani sada nastoje preuzeti više odgovornosti koje je Trump dugo zahtijevao, no ključna je razlika što to čine na vlastitu inicijativu, potaknuti Trumpovim sve otvorenijim neprijateljstvom, a ne američkim nagovaranjem. Posljednjih dana Trump je europske saveznike nazvao “kukavicama”, a NATO “tigrom od papira”, dodavši, referirajući se na ruskog predsjednika Vladimira Putina: “I Putin to zna”.

Europa preuzima inicijativu
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte nedavno je izjavio kako će Savez biti “više vođen od strane Europe”. Finski predsjednik Alexander Stubb, jedan od čelnika uključenih u planiranje, ističe da se promjene već događaju. “Prebacivanje tereta sa SAD-a na Europu je u tijeku i nastavit će se kao dio američke obrambene i nacionalne sigurnosne strategije”, rekao je Stubb. “Najvažnije je shvatiti da se to događa i provesti to na vrlo kontroliran i upravljiv način, umjesto da se SAD samo naglo povuče”, dodao je u razgovoru.
Stubb je, nakon Trumpove prijetnje izlaskom iz NATO-a, osobno kontaktirao američkog predsjednika kako bi ga upoznao s europskim planovima. “Temeljna poruka našim američkim prijateljima jest da je nakon svih ovih desetljeća došlo vrijeme da Europa preuzme više odgovornosti za vlastitu sigurnost i obranu”, poručio je Stubb.
S time se slaže i njemački ministar obrane Boris Pistorius. “Jasno je da mi Europljani moramo preuzeti više odgovornosti za našu obranu, i to činimo. NATO mora postati europskiji kako bi ostao transatlantski”, rekao je Pistorius, nazvavši Savez “nezamjenjivim i za Europu i za SAD”.
Promjena njemačkog stava omogućila je širi dogovor koji sada uključuje i Ujedinjeno Kraljevstvo, Francusku, Poljsku, nordijske zemlje i Kanadu. “Poduzimamo mjere opreza i vodimo neformalne razgovore sa skupinom istomišljenika saveznika te ćemo pridonijeti popunjavanju praznine unutar NATO-a kada to bude potrebno”, izjavila je švedska veleposlanica u Njemačkoj, Veronika Wand-Danielsson.

Konkretni planovi
Planiranje se sada usmjerilo na rješavanje konkretnih vojnih pitanja: tko bi vodio NATO-ovu protuzračnu i proturaketnu obranu, koridore za pojačanja prema Poljskoj i baltičkim državama, logističke mreže i velike regionalne vježbe u slučaju povlačenja američkih časnika. Upravo to ostaju najveći izazovi, navode dužnosnici.
Uključeni dužnosnici žele ubrzati i europsku proizvodnju ključne opreme u područjima gdje Europa zaostaje za SAD-om, poput protupodmorničkog ratovanja, svemirskih i izviđačkih sposobnosti, punjenja goriva u zraku i zračne mobilnosti. Kao primjer nove inicijative ističe se prošlomjesečna objava Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva o zajedničkom razvoju nevidljivih krstarećih projektila i hipersoničnog oružja.
Jedan od aspekata ključnih za uspjeh plana jest i ponovno uvođenje vojnog roka, od koji su mnoge zemlje odustale nakon Hladnog rata. “Neću davati savjete nijednoj europskoj zemlji, ali u smislu građanskog obrazovanja, nacionalnog identiteta i jedinstva, vjerojatno nema ničeg boljeg od obveznog vojnog roka”, rekao je finski predsjednik Stubb, čija je zemlja zadržala vojnu obvezu.

Nuklearni kišobran i pitanje vodstva
Iako europski napori predstavljaju temeljit zaokret u razmišljanju, ostvarenje tih ambicija bit će teško. Cjelokupna struktura NATO-a izgrađena je oko američkog vodstva. Vrhovni zapovjednik savezničkih snaga za Europu (SACEUR) uvijek je Amerikanac, a američki dužnosnici poručili su da nemaju namjeru prepustiti tu poziciju. Nijedna europska članica nema dovoljan autoritet da zamijeni SAD kao vojnog vođu, dijelom i zato što samo Washington može osigurati nuklearni kišobran na razini kontinenta, koji je temelj sustava odvraćanja.
Umirovljeni admiral i bivši dužnosnik NATP-a, James Foggo, smatra da Europa ima potencijal, ali mora ubrzati ulaganja: “Mislim da imaju sposobnosti. Imaju dio opreme”, rekao je, ali je dodao da moraju brže ulagati i razvijati kapacitete. Tranzicija je već djelomično u tijeku – sve veći broj ključnih zapovjednih mjesta u NATO-u sada drže Europljani, a mnoge vježbe vode europske snage.
Posebno su izraženi nedostaci u obavještajnom sektoru i sustavima ranog upozoravanja, gdje američka tehnologija i dalje igra ključnu ulogu. To stavlja pritisak na Francusku i Britaniju da prošire svoje nuklearne i strateške obavještajne uloge.
Njemački preokret otvorio je put i najosjetljivijem elementu europske obrane: zamjeni američkog nuklearnog kišobrana. Nakon što je Trump zaprijetio invazijom na Grenland, kancelar Merz i francuski predsjednik Emmanuel Macron otvorili su raspravu o tome može li se francusko nuklearno odvraćanje proširiti i na druge europske nacije, uključujući Njemačku.
Čini se da je i sam Trump priznao kako je spor oko Grenlanda bio prijelomna točka. “Sve je počelo, ako želite znati istinu, s Grenlandom”, rekao je o svojoj prijetnji napuštanjem NATO-a. “Želimo Grenland. Oni nam ga ne žele dati i ja sam rekao: ‘U redu, doviđenja.’” Potpredsjednik poljske vlade Radoslaw Sikorski kasnije je objavio video te Trumpove izjave uz komentar: “Zabilježeno.”

