Neke od najvećih hrvatskih ekoloških katastrofa: Šteta se dogodi za čas, sanacija traje godinama

Hrvatska enciklopedija ekološku katastrofu definira kao “nagli poremećaj ekosustava uzrokovan ljudskim (npr. izlijevanje kiseline ili nafte) ili prirodnim djelovanjem (npr. erupcija vulkana) koji uzrokuje ekološku štetu.” Erupciju vulkana u Hrvatskoj, naravno, nismo imali no izlijevanja kiseline i nafte nažalost nas nisu zaobišli.

Tako je u studenom 2022. godine uočena velika crna masna mrlja u moru u Istri kod Ližnjana. PU Istarska tada je izvijestila da je zamijećeno mjestimično onečišćenje mora na području Punta Uljeva u Ližnjanu u duljini od oko 300 metara, dok je u ližnjanskoj uvali Salbunić uz obalu onečišćeno oko 150 metara, a s čišćenjem se počelo čim su dopustili vremenski uvjeti, piše direktno.hr.

“Ne mogu vam opisati koliko je to teško očistiti. Brišemo te mrlje, ali iza toga stijene i dalje ostaju crne. Potrebno je jako puno strpljenja – kopanja rukama, struganja sa špatulama. Stručnjaci kažu da će to s vremenom biti bolje, ali sada ne izgleda tako. Trebat će jako puno vremena i ljudi”, rekao je tada za Glas Istre načelnik Ližnjana Marko Ravnić.

Katastrofa na Zrmanji

Utvrđeno je tada da je za onečišćenje najvjerojatnije odgovorna Termoelektrana Rijeka. Naime, svega četiri dana prije nego li su masne mrlje primijećene u moru kod Ližnjana do onečišćenja je došlo u Kostreni te je nakon obavljenih analiza utvrđeno da se prikupljeni uzorci s dvaju mjesta značajno podudaraju.  U čišćenje mora i morskog okoliša na području Općine Ližnjan uloženo je više o milijun eura, a sve je platio HEP – Proizvodnja d.o.o.

U javnosti je odjeknula i situacija iz 2019. godine kada je rijeka Zrmanja bila zagađena velikim količinama mazuta, a građani su tad potpisivali i peticiju pod naslovom “Tražimo hitno pronalaženje trajnih rješenja za sprječavanje daljnjeg zagađenja kanjona Zrmanje”.

Mazut je u Zrmanju najvjerojatnije prispio iz nekadašnje tvornice glinice u Obrovcu. “Pri sanaciji samog postrojenja glinice, tu su se nalazili veliki rezervoari mazuta. To je po nekakvoj procjeni, izračunali smo, moglo biti negdje oko 400 kubika koji nije iskoristiv”, rekao je za Novu TV Ivan Matić iz EKO udruge “Ravni Kotari”.

Veliki požar plastike

Katastrofa je bila i tim veća jer je mazut Zrmanjom stigao i do Novigradskog mora. “Ne možemo spriječiti da se mazut izlije jer ne znamo koliko ga ima u tom kršnom području, ali se mogu smanjiti posljedice njegova izlijevanja, tj. lokalizirati izlijevanje da ne ode skroz do Novigradskog mora”, rekla je tada za isti medij biologinja Morana Bačić.

Veliku zabrinutost i stručnjaka i građana prouzrokovao je u listopadu 2023. godine požar u osječkoj tvrtki za skladištenje plastike Drava International. Vatra je gorjela devet dana, a u gašenju je sudjelovao veliki broj profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca. Tijekom intervencije tri vatrogasca su ozlijeđena, od kojih jedan teže.

“Ovdje se radi o najvećoj ekološkoj katastrofi u novijoj povijesti grada Osijeka i Osječko-baranjske županije. Ovo je dugotrajna ekološka katastrofa koja neće prestati s gašenjem ove buktinje. Kada gori u zrak se ispuštaju brojni štetni spojevi i krute čestice mikroplastike, s prvom kišom one padaju na tlo i talože se na usjevima. Jedno od najrazvijenijih poljoprivrednih područja u Hrvatskoj je upravo južno od Osijeka prema Vukovaru i Đakovu gdje je intenzivna poljoprivreda i gdje se štetne tvari talože na hranu koja će dolaziti na osječku tržnicu i u trgovine diljem Hrvatske“, rekao je tada za Novu TV Mislav Barić iz Udruge Zeleni Osijek.

Uključio se i Anušić

“Radi se o površini od oko devet hektara, a visina tih paleta s balama plastike je između šest i sedam metara. Velika je šteta, ekološka katastrofa”, kazao je tada za Faktograf zapovjednik vatrogasnih postrojbi u Osijeku Goran Ivković.

Potencijalne posljedice zabrinule su i tadašnjeg osječko-baranjskog župana Ivana Anušića koji je zbog sumnje u kazneno djela protiv opće sigurnosti u vezi s izbijanjem požara plastike u tvrtki Drava International podnio kaznenu prijavu protiv odgovornih osoba tvrtke i nepoznatih počinitelja.

Zna se uzrok požara u Dravi International: Firma radi pod budnim okom Inspektorata

“Ovdje je sada pitanje inspekcija i inspektorata koji su 20 godina tolerirali takve količine plastike koja je bačena ovdje i zatrpavana ovdje. Ta ista plastika se zapalila. Prije nekoliko godina, tri do četiri puta su izbijali požari i ugasili su se na vrijeme, a ovaj se nije ugasio na vrijeme. Napravilo je ekološku katastrofu koju će trpjeti cijela županija, a i neke susjedne”, rekao je tada Anušić te naglasio da bi vlasnici trebali odgovarati financijski pred zakonom.

*Tekst je nastao u okviru projekta ”Što smrdi u hrvatskom modelu gospodarenja otpadom?” kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.