Divlje svinje i jelenska divljač noću silaze na polja i poljoprivrednicima na širem kutinskom području nanosi velike štete. Ne stradaju samo ratarski usjevi, već i livade, što dodatno pogađa stočare. Kažu kako im životinje u polja dolaze u velikim skupinama te da im u kratkom vremenu unište usjeve i livade.
Kad nestane hrane u lovištima traže je na poljima. Poljoprivrednici krivca vide u lovačkim društvima za koja smatraju da ne prijavljuju veći broj divljači, a ne isplaćuju im štetu. Dodatni problem su skupi sudski postupci.
Jedan stočar tvrdi da je na 50 hektara pretrpio više od 20.000 eura štete. “Ljudi imaju i po 70 ARKOD parcela. Za svaku treba pokretati postupak i platiti oko 400 eura sudskih troškova. Tko to može financirati?”, pitaju se ogorčeni poljoprivrednici.
Ističu i rast troškova proizvodnje. Gorivo je, kažu, poskupjelo i do 100 posto, a umjetna gnojiva 30 do 40 posto, dok otkupne cijene njihovih proizvoda stagniraju. Iako postoje izvansudski načini procjene štete, tvrde da ih lovačka društva rijetko prihvaćaju, zbog čega su prisiljeni pokretati sudske sporove. “Moramo unaprijed dati i do 1600 eura, a ne znamo hoćemo li taj novac ikada vratiti”, upozoravaju.
Mnogi poljoprivrednici odustaju
Iz lovačkog društva poručuju da su spremni pružiti ruku podrške, ali ističu da dio problema leži u neadekvatno postavljenoj zaštitnoj opremi na poljima, koja često nije u funkciji, što dodatno dovodi do sporova.
Poljoprivrednici traže smanjenje brojnosti divljači i bolji nadzor nad radom lovačkih društava. Obratili su se i gradu, ali kažu da su došli u slijepu ulicu i ne znaju kako dalje.
Iz Grada Kutine najavljuju da će kontaktirati županiju i lovački savez kako bi dobili informacije o gospodarenju lovištima i pronašli načine za smanjenje šteta. “Provjerit ćemo da li svi korisnici ugovora o zakupu prava lova na području Kutine zapravo dobro gospodare sa lovištima, na koji način bi eventualno prevenirali da se smanji broj divljači koji bi stvarali štetu”, rekao je Hrvoje Krmelić.
U međuvremenu, mnogi poljoprivrednici razmišljaju o odustajanju. “Ja sam mlad i želim ostati na selu, ali ne vidim budućnost, ni zbog cijena proizvoda, ni zbog stanja u državi, ni zbog problema s divljači”, poručuje jedan od njih. Dok čekaju reakciju institucija, štete koje poljoprivrednici zbrajaju i dalje se gomilaju.
