“Nije počelo jurišem pješaštva, već tihim napredovanjem strojeva”, tako ukrajinski medij United24 Media opisuje zauzimanje ruskih položaja od strane Ukrajine.
U razvoju događaja koji bi mogao preoblikovati moderno ratovanje, ukrajinske snage su prvi put zauzele ruski položaj koristeći samo bespilotne sustave: koordinirani napad koji su u potpunosti izveli dronovi i roboti na zemlji, bez ijednog vojnika koji je ušao na bojno polje, izvijestio je medij.
Predsjednik Volodimir Zelenski opisao je operaciju kao prekretnicu. “Okupatori su se predali, a ova operacija je izvedena bez sudjelovanja pješaštva i bez gubitaka s naše strane”, rekao je, opisujući je kao taktički uspjeh i uvid u budućnost rata.
Napad nije bio djelo jednog stroja koji djeluje samostalno, već slojevitog sustava, integriranog “borbenog sklopa” zračnih dronova i bespilotnih kopnenih vozila (UGV) koji su redom izvodili izviđanje, napad, logistiku i okupaciju. Odozgo su dronovi identificirali ciljeve i mapirali obrambene položaje u stvarnom vremenu. Na tlu su daljinski upravljani roboti napredovali, pucali u rovove i bunkere, opskrbljivali se i na kraju prisilili branitelje na predaju.
‼️Follow-up on this story:
So the first-of-its-kind operation in modern warfare, — when an enemy position was captured entirely by ground robotic systems and drones, without any infantry — was conducted by the NC13 unit.A specialized strike company of unmanned ground systems… https://t.co/Xqx2SEaE6t pic.twitter.com/6zOhcm6hLy
— Kateryna Lisunova (@KaterynaLis) April 14, 2026
Svakako budućnost ratovanja
Zapadni analitičari već daju ovom pristupu ime: “doktrina Zida dronova”, oblik ratovanja u kojem strojevi apsorbiraju najopasnije faze borbe, dok ljudski vojnici ostaju iza linije. Ovo će svakako biti budućnost ratovanja i za očekivati je nagli napredak na ovom području. Roboti su precizniji od ljudi, uglavnom izdržljiviji na protunapade, mogu automatski, brzo i direktno primati podatke s neba (npr. od zračnih dronova), imaju razne senzore, npr. termalne kamere, komuniciraju međusobno u tišini… Ono što neke analitičare zabrinjava je što roboti nemaju ni priziv savjesti. Naime, istraživanja su pokazala da vojnici ponekad nesvjesno, polusvjesno ili namjerno promaše ljudske mete prilikom pucanja. Roboti nemaju takav “problem”.
No, vratimo se na ukrajinsku operaciju. U središtu operacije bila je raznolika flota robotskih sustava. Borbene jedinice poput Rysa i Protectora, opremljene mitraljezima, uključujući teški Browning M2, pružale su vatrenu moć sposobnu za angažiranje ne samo pješaštva već i lako oklopljenih ciljeva. Logističke platforme poput TerMIT-a i Volie isporučivale su streljivo i opremu, dok su jedinice za medicinsku evakuaciju poput Ardala osiguravale izvlačenje ranjenika ako je bilo potrebno (piše ukrajinski medij iako nije jasno kakvih ranjenika). Drugi sustavi, uključujući samouništavajućeg robota Ratel, bili su dizajnirani za visokorizične jurišne uloge.
Svaki dio napada bio od strane strojeva
Svaki je stroj igrao određenu ulogu, ali zajedno su činili kontinuiranu operativnu petlju: izviđanje, napad, napredovanje, održavanje- izvršavanu bez izravne ljudske prisutnosti na bojnom polju.
Implikacije su duboke. Samo u posljednja tri mjeseca, ukrajinski robotski sustavi izveli su više od 22 000 misija, prema Zelenskom. U ožujku je zabilježeno više od 9000 takvih operacija, što označava naglo ubrzanje njihovog raspoređivanja. Broj vojnih jedinica koje koriste kopnene robote više se nego udvostručio, porastao je sa 67 krajem prošle godine na 167 ovog proljeća. Neki utjecajni ruski ratni komentatori zadnjih tjedana pišu kako Ukrajina ima tehnološku nadmoć na bojištu. Sva sila zapadnog znanja i inovacija upravo testira svoje sustave u Ukrajinu, a uključila se i jedna “mlada” tvrtka iz Osijeka- ORQA.
Vrhovni ukrajinski zapovjednik Oleksandr Sirski rekao je da su se robotske operacije povećale za 50% u ožujku u usporedbi s veljačom, što naglašava koliko se brzo bespilotni sustavi integriraju u taktike na prvoj crti bojišnice.
Ovaj pomak potaknut je koliko nužnošću toliko i inovacijom. Duž otprilike 1000 kilometara duge crte bojišnice, gdje obje strane raspoređuju guste mreže nadzornih i jurišnih dronova, tradicionalni pješački napadi postali su sve skuplji, dok Ukrajini značajno fali ljudskih vojnika. Unutar 20 do 25 kilometara od crte bojišnice, izloženost često znači gotovo sigurne žrtve. Za Ukrajinu, zamjena vojnika strojevima u visokorizičnim ulogama postala je strateški imperativ.
24,000 UGV missions in 2026.
24,000 times, machines moved forward instead of people.
Fewer risks for our defenders, growing pressure on the enemy. pic.twitter.com/xhhXem9Y8C— Defense of Ukraine (@DefenceU) April 8, 2026
Manja je šteta izgubiti robota…
“Gubitak robota je podnošljiv, ali gubitak vojnika spremnog za borbu nije”, rekao je za BBC potpukovnik Oleksandr Afanasiev, zapovjednik jedinice bespilotnih sustava .
Ipak, ovo nije potpuno autonomno ratovanje, barem ne još. Sustavi i dalje kontroliraju ljudi, ovise o komunikacijskim vezama koje se mogu ometati i zahtijevaju posade za održavanje iza linija. Pješaštvo također ostaje ključno za držanje i utvrđivanje osvojenog teritorija.
Ono što se promijenilo jest sama priroda proboja. Do nedavno, roboti su pomagali vojnicima – dostavljali su streljivo, evakuirali ranjenike. Sada preuzimaju vodstvo u jurišnim operacijama, ulaze u sporna područja, bore se s neprijateljem, pa čak i prisiljavaju na predaju.
Kako je izvijestio BneIntelliNews, prije dvije godine Ukrajina je već pustila četveronožne ‘robopse’ protiv Putinove vojske. Ranije ove godine, zemaljski robot je korišten kako bi prisilio tri ruska vojnika da polože oružje. Najnovija operacija ide dalje: položaj je u potpunosti zauzet strojevima, od prvog kontakta do konačne okupacije.
Za Zelenskog, značaj je ogroman. “Ovo je o visokim tehnologijama u obrani najviše vrijednosti – ljudskog života”, rekao je. U tom smislu, operacija bi mogla označavati više od taktičke inovacije. Ona sugerira pojavu nove paradigme, one u kojoj rat više nije definiran time koliko se vojnika može poslati naprijed, već time koliko ih se može držati podalje od opasnosti. I na tom bojnom polju, strojevi više ne samo pomažu. Oni vode.
Broj ukrajinskih dronova koji napadaju Rusiju kontinuirano raste
