Europa ima mlaznog goriva za “možda još 6 tjedana”, upozorio je čelnik Međunarodne agencije za energiju (IEA). Nezogdna prekretnica bi se mogla dogoditi već u lipnju ako Europa ne bude mogla zamijeniti barem polovicu uvoza s Bliskog istoka, navodi organizacija u izvješću ovog tjedna.
Hormuški tjesnac, ključna ruta za mlazno gorivo iz Perzijskog zaljeva, Iran je efektivno zatvorio prije više od šest tjedana kao odgovor na američke i izraelske napade, što je dovelo do naglog porasta cijene i izazvalo strah od nestašice.
Obustava avioprometa u Europi, čak i djelomična, postala bi problem i za ljude koji ne putuju avionima. Brojna roba, posebno ona koja se mora hitno transportirati, se prevozi avionima. Osim toga, cjelokupne ekonomije, a posebno ona hrvatska, ovise o turizmu i letovima.
Izvršni direktor IEA-e Fatih Birol rekao je za AP da bi uskoro moglo doći do otkazivanja letova ako opskrba ostane blokirana. U svom mjesečnom izvješću o tržištu nafte, agencija – koja savjetuje 32 zemlje članice o opskrbi energijom i sigurnosti – navela je da je izvoz iz regije Perzijskog zaljeva najveći izvor mlaznog goriva za globalno tržište.
Rafinerije u drugim glavnim zemljama izvoznicama, poput Koreje, Indije i Kine, i same su bile uvelike ovisne o uvozu sirove nafte s Bliskog istoka. Kao rezultat toga, kriza je “bacila ključ u unutarnje funkcioniranje tržišta zrakoplovnog goriva”, navodi se.
Hitno traženje zamjene
Europa se oslanja na Bliski istok za oko 75% uvoza mlaznog goriva, napomenula je IEA. Trenutno se europske zemlje bore kako bi zamijenile zalihe iz Zaljeva uvozom iz drugih zemalja. IEA je izjavila da je u posljednjih nekoliko tjedana došlo do naglog ubrzanja izvoza američkog mlaznog goriva.
Međutim, upozoreno je da čak i ako su sve te pošiljke namijenjene Europi (a nisu), one bi nadoknadile samo nešto više od polovice izgubljenih zaliha.
Analizirajući različite scenarije, navodi se da ako Europa ne bude u mogućnosti zamijeniti više od 50% uvoza s Bliskog istoka, “mogle bi se pojaviti fizičke nestašice na odabranim zračnim lukama, što bi rezultiralo otkazivanjem letova i uništenjem potražnje” već u lipnju. Kad bi se tri četvrtine zaliha mogle zamijeniti, ista situacija bi se još uvijek mogla pojaviti, ali ne prije kolovoza.
“Slijedom toga, za sada se čini da će europska tržišta morati više raditi kako bi privukla daljnje zamjenske terete iz drugih mjesta ako se žele održati dovoljne zalihe tijekom ljetnih mjeseci”, navodi se. Mnoge zrakoplovne tvrtke diljem svijeta morale su poduzeti hitne mjere kako bi se suprotstavile rastućim troškovima goriva, koji obično čine 20-40% njihovih operativnih troškova.
Europska komisija zasad ne diže paniku, ali aviokompanije nisu smirene
Referentna europska cijena mlaznog goriva dosegla je rekordnih 1838 dolara po toni početkom travnja, u usporedbi s 831 dolarom prije početka rata. Ranije ovog tjedna, Europska komisija izjavila je da “nema dokaza o nestašici goriva” u Europskoj uniji, ali je priznala da bi “u bliskoj budućnosti” moglo biti problema s opskrbom.
Glasnogovornik je na konferenciji za novinare rekao da su isporuke sirove nafte rafinerijama EU “stabilne i da trenutno nema potrebe za dodatnim oslobađanjem zaliha”. Komisija je izjavila da se koordinacijske skupine za naftu i plin sastaju tjedno, a predsjednik Komisije će sljedeći tjedan objaviti energetske mjere.
Prošli tjedan, trgovinsko tijelo za europske zračne luke pokazuje da nije toliko uvjereno u to da problema nema. Međunarodno vijeće zračnih luka pisalo je Komisiji upozorenje da bi se kontinent mogao suočiti s ozbiljnom nestašicom mlaznog goriva ako se Hormuški tjesnac ne otvori u sljedeća tri tjedna.
U ažuriranju trgovanja ranije u četvrtak, EasyJet je izjavio da je u ožujku imao dodatnih 25 milijuna funti troškova goriva zbog sukoba na Bliskom istoku. To se dogodilo unatoč tome što je zrakoplovna kompanija osigurala više od tri četvrtine svog mlaznog goriva po fiksnoj cijeni prije nego što su troškovi porasli zbog trenutnog sukoba – proces poznat kao zaštita od rizika. Dakle, pravi problemi za aviokompanije bi mogli tek početi.
Globalna zrakoplovna industrija u problemima

