Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u razgovoru za Fenu govorio je o kandidaturi Darijane Filipović za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, odnosima unutar hrvatskog političkog korpusa te ključnim izazovima koji očekuju Bosnu i Hercegovinu u narednom razdoblju. Poseban naglasak stavio je na potrebu političke odgovornosti, jedinstva i strateškog djelovanja uoči izbora.
Istaknuo je kako je odluka o kandidaturi Filipović rezultat višemjesečnih priprema unutar stranke, ali i procjene političkih okolnosti, posebno u kontekstu (ne)izmjena Izbornog zakona. Naglasio je da je riječ o osobi s dugogodišnjim političkim iskustvom i međunarodnim kontaktima, koja može preuzeti odgovornu ulogu u složenim političkim odnosima u BiH.
”Darijana Filipović može odgovoriti na svako pitanje koje danas opterećuje hrvatski narod i jasno to komunicirati prema predstavnicima bošnjačke i srpske politike, što nam je prevažno i zbog koalicijskog kapaciteta koji će uslijediti. Raduje me koliko je stranih diplomata i čelnika stranaka iz bošnjačkog i srpskog naroda ovih dana nazvalo Darijanu i čestitali joj što je baš ona kandidatkinja za hrvatsku poziciju u Predsjedništvu BiH”, kazao je Čović.
Budućnost na političkoj sceni
Govoreći o samoj kandidaturi, Čović pojašnjava da je stranka dugo analizirala političku situaciju prije donošenja konačne odluke. Smatra da Filipović predstavlja spoj iskustva, stabilnosti i političke energije potrebne za izazovno razdoblje koje slijedi. ”Odabrali smo iskusnu političku ličnost koja je već 16-17 godina u infrastrukturi stranke, koja je sudjelovala u svim razgovorima s našim međunarodnim partnerima i Republikom Hrvatskom. Ona se u sadašnjoj krizi liderstva u BiH prepoznaje kao netko tko ima budućnost na toj sceni i kao članica Predsjedništva BiH. Kad sve to stavimo u kontekst osobnosti, integriteta i spremnosti da dugo vremena časno služi svom narodu i domovini BiH, energičnosti i dinamici koju traži ovo vrijeme, ali istodobno i njene staloženosti i smirenosti, mislim da je jasno kako smo izabrali idealnu kandidatkinju”, poručuje Čović.
Komentirajući izostanak podrške dijela hrvatskih stranaka, Čović navodi da je razgovarao s njihovim čelnicima te ih pozvao na političku odgovornost. ‘‘Zamolio sam ih ako ne dođe do izmjene Izbornog zakona da se suzdrže od izmišljanja kandidata ili traganja za kandidatima, jer time mogu nanijeti štetu sebi, a možda i hrvatskom narodu. To smo uradili najtransparentnije što smo mogli. Naravno da sam bio svjestan da će ti ljudi kao određena oporba nastojati se pozicionirati pred izbore tako da pokažu kako nisu pod okriljem HDZ-a. To je legitimno i pluralizam je dobrodošao i hrvatskom narodu. Ali samo zbog toga što danas imamo Izborni zakon kakav imamo, mislim da nanose štetu sebi šaljući poruku podjela. Oko interesa hrvatskog naroda se ne može trgovati i to je poruka svima, a moje je da pozovem sve predstavnika hrvatskog naroda u svim institucijama da razmišljaju političke zrelo i da budu svjesni da i do sada takve politike nisu urodile plodom”, kazao je Čović.
Podsjetio je i na ranija iskustva s lokalnih izbora, upozoravajući na posljedice političke rascjepkanosti. ”Zna ta grupacija stranaka da ne može ništa napraviti, ali su poslali poruku da su spremni žrtvovati to hrvatsko pitanje samo da bi naštetili najjačoj stranci. I sad kad sam razgovarao s njima rekao sam im da ako imaju procjenu da na političkom tržištu među Hrvatima vrijede 30,40 ili 50 posto, da to raspravimo, ali ako vrijedite 5-6 posto, nemojte zbog toga ugrožavati onih 90 posto. Neće vam nitko to prepoznati dugoročno kao neku mudru odluku. Vidjet ćemo, ali ja mislim da će naporaviti grešku ako ne podrže našeg kandidata koji je uistitnu prihvatljiv svima u BiH koji žele europsku i stabilnu budućnost ove zemlje. Ova kandidatura nije hir jednog pojedinca”, poručuje čelnik HDZ-a BiH.
Ključni prioriteti i politička stabilnost
Govoreći o širem političkom kontekstu, Čović ističe kako je nužno očuvati stabilnost i funkcionalnost države, uz nastavak europskog puta. ”Jedno vrijeme su u svijetu bile geopolitičke okolnosti koje su sugerirale da se i ovdje kod nas može napraviti neka nestabilnost. Mislim da smo dali puni doprinos da se to ne dogodi. Druga stvar, željeli smo nastaviti europski put. Na našu nesreću, sve ove globalne aktivnosti su u Bruxellesu stavili neki drugi interes u prvi plan u odnosu na proširenje. Tako da o proširenju danas tamo nitko ne priča. I treće pitanje na kojem ćemo inzistirati u narednom periodu je osiguranje ravnopravnosti tri konstitutivna naroda. Svim našim prijateljima, pa i iz međunarodne zajednice, naglašavamo koliko je važno da iskoristimo šansu da hrvatski narod ima svoje legitimne predstavnike u Predsjedništvu BiH i domovima naroda. Mislimo da je izvor svih problema u BiH upravo narušavanje tog koncepta. Ok, netko želi dva bošnjačka člana Predsjedništva, ali moje standardno pitanje je što smo time dobili. Jesmo li time unaprijedili ijedan proces u BiH? Mislim da smo time unazadili sve procese, otvorili bezbroj pitanja opstojnosti ovog društva. Moj poziv kolegama je da u ovih pet mjeseci postavimo prioritete i ciljeve pred sebe, a nakon izbora uvjeren sam da ćemo imati kvalitetne većine, sjesti i dogovoriti partnerstva, da ne pogriješimo kao prošli put”, naglašava Čović.
Osvrćući se na ranija politička partnerstva, upozorava da se greške iz prošlosti ne smiju ponoviti te da vlast trebaju činiti oni s legitimnim političkim kapacitetom. ”Izborni rezultat moramo do kraja verificirati. Oni koji imaju većinu u državnom domu naroda iz bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda moraju biti dio vlasti. Oni koji imaju legitimne predstavnike u Predsjedništvu BiH kombinirano s domom naroda morat će biti dio te većine koja će obnašati vlast. Ako uspijemo napraviti novo Vijeće ministara do kraja ove ili bar početkom iduće godine, naš prvi prioritet će biti vanjska politika, stabilizirati sebe na europskom putu, jer sad smo u velikom zaostatku. Tražimo taj pravi politički kapacitet i razgovaramo sa svima kako bi definirali strateške elemente u svim oblastima. Svatko tko se prihvati biti dio vlasti ne može biti i kočničar, jer prohodnost odluka mora postojati. Naravno, morat ćemo se mnogo više dogovarati, stalno biti u nekom zasjedanju kako bi nadomjestili ono što smo izgubili u proteklih godinu dana”, poručuje Čović.
Unatoč trenutačnim zastojima, Čović izražava optimizam kada je riječ o europskoj perspektivi BiH. “I ova kriza koja je pokazala sve slabosti EU, uozbiljit će Uniju u svim sektorima. Europskoj uniji će ovaj naš dio jugoistočne Europe itekako trebati. Već sad joj treba i morat će se uozbiljiti oko toga. Uvjeren sam da će se u interesu EU i svih nas pridruživanje dogoditi u paketu kako se to desilo ranije. Veliki broj članica EU će htjeti Ukrajinu dovesti jednom kraticom do članstva. Međutim, Ukrajina ne može ući u EU bez zemalja jugoistočne Europe. I to je za nas prigoda koja nas treba uozbiljiti. Zato je važno da pokažemo unutarnju stabilnost”, kaže Čović.
O ulozi OHR-a i vanjskoj politici
Govoreći o međunarodnom aspektu, smatra da bi domaće institucije trebale preuzeti punu odgovornost. ”Mi sami moramo mijenjati i donositi zakone. Dok se to ne desi OHR je tu, neće ga nitko ugasiti. Ja duboko vjerujem da ako mi nakon ovih izbora izaberemo legitimne predstavnike sva tri naroda, iza toga nam OHR uopće neće biti potreban. Ako pošaljemo pozitivne i jedinstvene poruke o vanjskoj politici, onda nam nema tko u Bruxellesu zatvarati vrata. Danas imamo tri člana Predsjedništva koji vani pričaju tri potpuno različite priče. Imate ministra vanjskih poslova koji ima neko svoje poslanje. Predsjedateljicu Vijeća ministara koja pak zastupa ono što mora kolektivno prenositi. Mislim da ćemo nakon ovih izbora imati čvrstu poziciju koja će biti dovoljan motivator prijateljima u EU, a imamo ih dovoljno, da nam pomognu u integracijskim ambicijama, smatra on.
Čović je naglasio i važnost američkih ulaganja i energetskih projekata za budućnost zemlje. ”Oni žele uložiti i u četiri plinske centrale velikog kapaciteta, što nam donosi energetsku stabilnost u vremenu zelene tranzicije. Druga stvar, američki partneri s nama žele pregovarati i o investicijama u prerađivačke kapacitete. To se nikad prije nije desilo. Iako su nam pomagali, nismo imali nijednu ozbiljnu američku investiciju u BiH. Sad kad imamo to, imamo i jamstvo da će oni sigurnosno štititi tu svoju investiciju. To je dodatni zaštitni mehanizam za BiH. Utjecaj izvana je ogroman i mi taj utjecaj trebamo iskoristiti. To je naša šansa. Popucalo je jako puno globalnih odnosa, pa i ekonomskih. Mi to možemo iskoristiti za naš ekonomski razvoj”, poručuje Čović.
Govoreći o projektu Južne plinske interkonekcije i širem investicijskom ciklusu, ističe kako je riječ o dugoročnom procesu koji može promijeniti gospodarsku sliku zemlje. ”Ja se nadam nakon izbora da će to biti zato što mi Južnu interkonekciju doista vidimo kao svoju dugoročnu prednost i poticaj svim drugim investitorima. Nemoguće je to napraviti za godinu, dvije. Treba biti realan, jer nemoguće bi to bilo i u EU a ne kod nas. Međutim, želimo praktično pokazati najjačima u svijetu da ovdje imaju što raditi sa svojim biznisima, da smo spremni ukloniti im sve barijere pa makar to bilo i na granici logika kakve mi znamo praviti u BiH. Plinifikacija je jedan korak, nadopuna s energetskim objektima je tek pravi izazov. Tu su i autoceste, jadransko-jonski koridor, kao i dvije zračne luke. To je potpuno nova dimenzija investitora iz SAD-a ovdje. Ako će ova investicija potaknuti sve druge i ako mi tu nemamo rizika, zašto da netko to blokira. Meni se naredni izborni ciklus čini kao realan vremenski okvir da ovo sve završimo, pogotovo što ćemo dobiti jako puno potentne radne snage koja se sve više vraća iz EU i koja će se u to moći uključiti. Trebamo ubrzano uklanjati barijere na svim razinama kako bismo pokazali da smo spremni razmišljati dugoročno o svom dobru”, zaključio je Čović.
