Vlasnici 4500 skupih jahti sa strahom gledaju što se događa na Jadranu: Gosti se osjećaju nesigurno

Hrvatska ima najveću charter-flotu plovila na svijetu te drži oko 40 posto svjetskog sektora nautičkog turizma, a godišnje nautičari na najam brodova, vezove te sve druge usluge u turizmu troše i do jednu i pol milijardu eura. Nautičari su također poznati kao gosti koji tijekom ljetovanja ostave barem dvostruko više novca u Hrvatskoj nego gosti u apartmanskom ili drugom obliku smještaja. To je oko deset posto ukupnog hrvatskog turizma, o kojem, kako znamo, ovisimo kao deindustrijalizirana zemlja s niskom stopom proizvodnje. No, iako je nautika jedina industrija u kojoj smo prvi na svijetu, sustavno je zanemarujemo, nedovoljno radimo na promidžbi nautičkog turizma, koji prepuštamo stihiji, svake se godine nadajući da će sve biti u redu.

Sukus je to razgovora koje smo proteklih dana vodili s ključnim ljudima ove industrije, od vlasnika charter-kompanija do vlasnika marina, a koji ističu da je nautički turizam veoma osjetljiv te da svaki poremećaj na svjetskom tržištu neizbježno osjećamo i mi u Hrvatskoj. Domagoj Milišić, vlasnik i direktor Croatia Yachtinga, tvrtke s dvadeset godina iskustva u najmu i prodaji plovila, kaže kako podatak o više od 4700 plovila registriranih za komercijalnu djelatnost treba uzeti s rezervom. “Činjenica je da Hrvatska ima najveću flotu, a na vrhuncu prije nekoliko godina brodova je bilo i oko 4800. Doduše, postoje slučajevi da pojedinci kupuju brod kao imovinu tvrtke, pa i ta plovila ulaze u statistiku, no broj je ipak znatno manji ako se uzmu samo plovila u sastavu profesionalnih charter-tvrtki. Unatoč tomu, ostaje istina da smo najveći na svijetu”, kaže Milišić, čija je tvrtka po prihodima najveća u ovom sektoru.

Ističe kako je vlasnicima kompanija uvijek teško predvidjeti kakva će biti sezona jer to ovisi o nizu faktora. “Nakon korone, kada se situacija s pandemijom smirila, imali smo određeni rast. Posljednje dvije godine došlo je do pada na tržištu, a razloga je mnogo. Ljudi prate zbivanja, a ekonomska situacija uvelike utječe na odluku hoće li te godine ići na jedrenje ili ne. Vidimo da je situacija u svijetu trenutačno kompleksna, mijenja se iz dana u dan, a tako smo i mi prisiljeni gledati situaciju iz dana u dan”, kaže Milišić, u čijoj je ponudi više od 180 plovila, od čega 75 katamarana i 110 jedrilica, te nešto motornih jahti, koje se najmanje iznajmljuju.

Više plovila

Plovila su smještena u šest baza kompanije koje su raspoređene od Sukošana i Biograda preko Šibenika i Trogira pa sve do Kaštela i Dubrovnika. Takva diversifikacija flote omogućuje Croatia Yachtingu polaske čarteraša iz različitih destinacija, ovisno o paketu koji zakupe. Gledajući prošlu sezonu, kaže, osjetio se pad bookinga od oko petnaest posto. Izostali su ključni gosti – Nijemci, koji čine velik dio hrvatskog nautičkog turizma. “Ako pratite svjetske medije, vidjet ćete da je njemačko gospodarstvo u krizi, nema dana da se nije pisalo o otkazima u nekoj tvornici ili propasti nekog industrijskog segmenta. Sve se to jako odražava i na nas. Iako to varira od kompanije do kompanije, odnosno od flote do flote, kod nas je otprilike trećina nautičara iz Njemačke. Svaki poremećaj na njihovu tržištu mi itekako osjetimo”, govori Milišić, koji se nada da bi ova godina mogla ipak biti donekle uspješna.

Smatra da su priče o prevelikom broju čarterskih plovila na Jadranu prenapuhane. “Godine 2023. ili 2019. imali smo u Hrvatskoj 700 plovila više nego lani, a tada su svi brodovi bili puni. Sigurno je da bi svima situacija bila bolja da je ove godine flota desetak posto manja, ali mi već sad bilježimo odlične rezultate. Imamo oko 18 posto rezervacija više i 15 posto prihoda više nego u istom razdoblju lani”, kaže nam vlasnik Croatia Yachtinga. Dodaje da su proteklih godina i ovo tržište promijenili digitalni alati.

Uspoređuje situaciju u najmu plovila s hotelima. Nekada smo, kaže, hotele rezervirali danima, pa i tjednima unaprijed, a sada preko aplikacije na mobilnom telefonu rezerviramo u nekoliko klikova dok smo već na putu prema destinaciji. Prije desetak godina, kaže Milišić, gosti bi odmah nakon silaska s jedrilice rezervirali termin za iduću godinu. Danas su takve situacije rijetkost. Ujedno, nautičari sve češće čekaju i last minute ponude, odnosno pakete koji se prodaju u posljednji trenutak, često po znatno nižoj cijeni.

Prosjek starosti

Od vlasnika nautičkih kompanija doznajemo da su neke od njih krpale “rupe” u pojedinim ljetnim tjednima tako što su brodove davale u najam u pola cijene. No to sebi mogu dopustiti tzv. budget-kompanije, koje operiraju s nešto starijim brodovima, dok je prosjek starosti plovila flote Croatia Yachtinga nešto iznad tri godine. Vraćamo se na cijene koje se ne mogu usporediti s onima u hotelu. “Ako uzmete jedrilicu za osam osoba na tjedan dana i to platite 4500 eura, cijelo ljetovanje ispadne vam oko 600 eura po osobi, koje se ne može mjeriti s onim u hotelu jer imate svoju slobodu, plovite kamo hoćete, na moru ste. Treba uračunati još neke troškove, poput vezova, bovišta i goriva, no oni su oko 1000 eura, računajte da za gorivo jedrilice za tjedan dana u pravilu ne treba više od 150 eura”, kaže Milišić pa dodaje da se, unatoč takvim cijenama, gosti iz Hrvatske obično rjeđe odlučuju za najam brodova.

Njima je to, kaže, još preskupo, iako se od izbijanja pandemije koronavirusa bilježi rast broja domaćih nautičara. Dodaje i da bi Hrvatska turistička zajednica (HTZ) trebala više poraditi na promociji domaćeg nautičkog turizma. Kao zemlja s više od tisuću otoka, Hrvatska je raj na zemlji za nautičare, koji su, to svi dobro znaju, odlični potrošači i na ljetovanje redovito potroše dvostruko više od “običnih” gostiju. No Hrvatska to nedovoljno iskorištava. Dovoljno je, kaže nam vlasnik Croatia Yachtinga, otići na međunarodne nautičke sajmove pa pogledati štandove zemalja poput Grčke, Portugala, Turske…

“Oni nemaju ni približno tako dobre geografske uvjete za nautiku kao mi, ali puno ulažu u promociju tog sektora jer su svjesni da su to dobri gosti koji imaju novca”, dodaje. Ističe kako je teško reći hoće li se dio turista koji su htjeli odmor provesti u zemljama poput Egipta ili Ujedinjenih Arapskih Emirata odlučiti za dolazak u Hrvatsku, koja je ipak na glasu kao mirna i sigurna destinacija.

Efekt usporavanja

No, kaže, realnost je da rat na Bliskom istoku utječe na svakoga. “Cipru je nakon iranskih projektila usmjerenih prema tamošnjim britanskim bazama turizam trenutno pao za 40 posto. Ali ne treba uvijek gledati te neke mikrostvari. Uvijek nešto utječe, katkad je to Svjetsko nogometno prvenstvo, katkad su to Olimpijske igre, uvijek će nešto utjecati. Mi smo imali sreće što smo se svojim radom u ovih dvadeset godina pozicionirali kao stabilna tvrtka koja svih tih godina posluje s dobiti i nadamo se da će tako i ostati”, zaključuje vlasnik Croatia Yachtinga.

Čartersko tržište u Hrvatskoj, pod kojim razumijevamo isključivo bareboat charter bez superjahti i jahti s posadom, bilježi oko 4000 plovila u floti, kažu u Angelina Yachtcharter Group, kompaniji koja je s portfeljem od 342 broda, čija vrijednost iznosi oko sto milijuna eura, jedna od najvećih na Jadranu. Njihova je procjena da je ukupna tržišna vrijednost flote na Jadranu oko milijardu eura, dok su godišnji prihodi od čartera na razini od oko 350 milijuna eura, što čini otprilike pet posto ukupnih prihoda od turizma u Hrvatskoj. Važno je napomenuti, kaže financijski direktor tvrtke Hrvoje Katičić, da su to procjene – tržište se sastoji od više od tisuću pravnih osoba i ne postoje točni konsolidirani podaci, a službeni podaci o broju noćenja i broju plovila najpouzdaniji su izvor.

“Od 2023. do 2025. charter-tržište bilježi postupni pad broja prodanih tjedana, i to je trend koji dijeli cijela industrija. Istovremeno, cijena najma broda po tjednu nešto je niža, ali tu uštedu gosti u pravilu preusmjeravaju na pokrivanje rastućih troškova hrane, goriva i vezova. Kad je riječ o Angelini, do eskalacije sukoba na Bliskom istoku naš booking za 2026. bio je nešto bolji nego u istom razdoblju 2025. i pokazivao je znakove oporavka. Tek sada vidimo efekt usporavanja potražnje za koji možemo samo pretpostaviti da je posljedica neizvjesnosti. Digitalizacija poslovanja i optimizacija prodajnih kanala svakako doprinose našim rezultatima. Očekujemo blagi oporavak tržišta u 2026. godini”, kaže Katičić ističući kako je njihova flota raspoređena u 15 marina duž obale, što također doprinosi kvalitetnijoj operabilnosti.

Tržišni šokovi

Često se spominje da Hrvatska ima najveću charter-flotu na svijetu, no koliko to zapravo negativno utječe na poslovanje pojedinih tvrtki? “Da, naš geografski položaj i struktura akvatorija s velikim brojem otoka i malim udaljenostima dovela nas je do pozicije broj jedan u svijetu. Hrvatska je među prvima u svijetu sustavno gradila marine – ACI još u 80-im godinama. Međutim, nejasna strategija dovodi nas do toga da je Hrvatska, iako i dalje najveća, danas tek jedan od igrača u nautičkom turizmu. Veličinu flote treba promatrati kao funkciju potražnje po određenoj cijeni i alternativa koje gosti imaju na raspolaganju. U Hrvatskoj je registrirano više od 200 charter-operatora čije kapacitete popunjava više od 600 agencija. Tržište je vrlo fragmentirano i konkurentno, što kao posljedicu nosi niske marže. Kumulativno, charter-operatori su u 2025. godini iskazali gubitak na razini industrije – što jasno govori o pritiscima s kojima se sektor suočava. Kompanije koje ne ulažu u digitalizaciju, optimizaciju troškova i kvalitetu usluge teško mogu opstati u tako kompetitivnom okruženju”, kaže Katičić.

O gubicima smo slušali i od predstavnika drugih kompanija, iako o tome ne vole javno. No procjena je da je ova industrija lani kumulirala gubitak od 16 milijuna eura, a neke su manje kompanije zatvorene. Preživjele su samo one najveće, koje su spremne prilagoditi se čak i tržišnim šokovima te neizvjesnostima poput bliskoistočne krize.

“Nautički turizam osjetljiv je ekosustav u kojem su gosti, pogotovo oni iz zemalja poput Njemačke i Austrije, izrazito osjetljivi na bilo kakvu percepciju nesigurnosti. Ljudi koji rade cijelu godinu svoj godišnji odmor smatraju najvrednijim vremenom koje provode s obitelji i prijateljima, neće riskirati. Općenito, nesigurnost, bilo cjenovna koja se očituje u rastu cijena goriva i životnih troškova, bilo sigurnosna, negativno utječe na turizam čak i kada smo kao zemlja u objektivno sigurnoj zoni. Situaciju dodatno otežava to što svrstavanje na određenu stranu u sukobima, o kojima su mišljenja podijeljena, i prihvaćanje plovidbe ratnih brodova u najinteresantnijem akvatoriju ne pomaže osjećaju sigurnosti”, kaže Katičić, pa spominje i konkretne primjere.

Šira slika

Tako u ovoj kompaniji bilježe otkazivanja nautičara s dalekih destinacija, kao što je Australija, zbog nesigurnosti ili otežanog putovanja. Na avioprijevoz, ali i na one koji dolaze cestovnim pravcima, sve nepovoljnije utječe sve viša cijena goriva u Europi, dok se poskupljenju nafte ne nazire kraj. Ograničavanje cijena goriva u Hrvatskoj pozitivan je signal, no ako se isto ne događa u cijeloj Europi, trošak putovanja do Hrvatske može se znatno povećati, napominju naši sugovornici.

“Sezona i njezin uspjeh ne ovise samo o domaćim čimbenicima nego i o ekonomskoj situaciji u zemljama iz kojih gosti dolaze. Novinski članci koji promoviraju negativnu percepciju vezanu uz inflaciju ne pomažu. Svi sudionici u nautičkom turizmu – a tu moramo gledati širu sliku: ne samo charter nego i marine, restorane i uslužne djelatnosti na otocima kojima je nautički turizam bitan dio prihoda – moraju biti svjesni da je Hrvatska trenutačno na glasu kao skupa destinacija i u skladu s time korigirati ili barem ne povećavati cijene”, zaključuje Hrvoje Katičić. Napominje kako je nautički turizam možda jedina industrija u kojoj je Hrvatska broj jedan u svijetu, a ipak nije dio državne strategije. “Država, nažalost, nije osigurala kroz potpore financiranju plovila mehanizme kojima bi Hrvatska mogla zadržati mladost flote. Flota nam iz godine u godinu stari. Politike HBOR-a i drugih državnih institucionalnih investitora taj nedostatak strateškog usmjerenja reflektiraju kroz programe koji ne uključuju sektorsku granu nautičkog turizma i kompanijama koje u njemu sudjeluju ne omogućuju prihvatljivo financiranje.

U posljednjih nekoliko godina Grčka je snažno podupirala obnovu flote europskim sredstvima, a Hrvatska nije ni uključila taj sektor u programe financiranja iz europskih fondova. Osiguranje dovoljnog broja bova presudno je za rasterećenje ključnih točaka zadržavanja nautičara, a istovremeno je cilj i očuvanje podmorja od negativnog utjecaja sidrenja. Nadzor koncesijskih ugovora presudan je kako bi se obuzdalo divljanje cijena za bove. Država koncesijskim ugovorima ima pravo ograničiti cijene i na taj način omogućiti sigurno i prihvatljivo noćenje nautičarima te pomoći lokalnim otočnim zajednicama gdje marine nisu dostupne“, upozorava Katičić na još jedan kronični problem. I on se slaže da je najam jedrilice za šest osoba i do tri puta jeftiniji od hotela ili ekvivalentnog smještaja, a u nekim je slučajevima jeftiniji i od kampa.

Ritam rezervacija

Nautika Centar Nava obiteljska je tvrtka koja ove godine na tržištu obilježava 36 godina poslovanja. Kao jedan od pionira nautičkog sektora u Hrvatskoj, njihov put prati razvoj cijele branše, od samih početaka do inovacija i noviteta u ponudi. Primjerice, ističu, prvi su ponudili Lagoon katamarane u charteru, a i danas su jedan od predvodnika na tržištu. “Trenutačno operiramo s dvije baze u Splitu, na Zapadnoj obali i ACI marini Split, i u Rogoznici, a naša flota ima 45 plovila. Struktura flote balansirana je i uključuje katamarane, jedrilice i motorne brodove. Tako pokrivamo širok spektar nautičara, a pritom zadržavamo visok standard održavanja i usluge, što nas prati kroz tri i pol desetljeća rada”, kaže nam Tamara Jadriš, voditeljica odjela chartera u Navi.

Sezonu 2025. ocjenjuje kao vrlo dobru, iako je imala značajne specifičnosti u dinamici popunjenosti. Predsezona je bila nešto izazovnija jer u tom razdoblju tržište izrazito ovisi o vremenskim prilikama i last minute odlukama klijenata. “Kako u drugoj polovici travnja i početkom svibnja nismo imali idealne uvjete za plovidbu, zabilježen je nešto slabiji ritam rezervacija. Ipak, taj se manjak u potpunosti nadoknadio izvrsnom posezonom koja se, zahvaljujući blagoj klimi, produžila sve do sredine studenoga, što potvrđuje nastavak trenda produljenja nautičke godine. Za 2026. godine trenutni booking pokazuje pozitivne trendove i stabilan interes. Primjećujemo da su nautičari postali oprezniji pri planiranju ranog proljeća, ponovno zbog nepredvidivosti vremenskih uvjeta u predsezoni”, kaže Jadriš.

Negativan utjecaj hiperprodukcije, kaže, najviše osjećaju tvrtke koje flotu šire bez jasne dugoročne strategije bookinga i bez osigurane logistike za održavanje plovila.

Ubrzati procedure

Kada se flota gomila bez kvalitetnog kadra i organizacije, takve kompanije do gostiju često pokušavaju doći isključivo agresivnim snižavanjem cijena. Takva praksa dugoročno narušava stabilnost tržišta i stvara pritisak da se cijene spuste nerealno nisko, a to onda znači da se smanjuje i kvaliteta usluge. S druge strane, dok cijene najma pod pritiskom konkurencije stagniraju ili padaju, operativni troškovi poslovanja kontinuirano rastu.

“To uključuje značajna poskupljenja vezova u marinama, rast cijena servisnih radova i rezervnih dijelova, pa sve do troškova održavanja, čišćenja te popratnih usluga koje su nužne za vrhunski doživljaj gosta. U takvim uvjetima tvrtke s tradicijom koje ulažu u kvalitetu i održivost moraju dodatno obrazlagati i opravdavati svoje tržišne pozicije i veće cijene nasuprot onima koji konkuriraju isključivo niskom cijenom na štetu kvalitete”, ističe Jadriš. Kao i u drugim kompanijama, i u Navi čujemo stav kako država još ne prepoznaje dovoljno specifičnu težinu i potencijal nautičkog chartera, pa ni konkretne mjere podrške često nisu dovoljne.

Među gorućim su problemima s kojima se suočavaju kontinuirana i značajna poskupljenja vezova u marinama, što izravno opterećuje profitabilnost tvrtki i smanjuje konkurentnost na Mediteranu. “Prije svega je potrebno značajno pojednostaviti i ubrzati procedure za izgradnju novih marina i proširenje postojećih kapaciteta. Trenutačni nedostatak vezova umjetno podiže cijene i ograničava razvoj. Također, nužna je bolja usklađenost porezne politike s onom u konkurentskim zemljama poput Grčke ili Turske, kako bi hrvatski charter ostao privlačan ne samo zbog prirodnih ljepota nego i zbog ekonomske logike”, kaže naša sugovornica.

Stanje vezova

Nautika se u javnosti često percipira isključivo kao luksuz, no u stvarnosti ona nudi iznimnu vrijednost za novac, pogotovo kada se trošak promatra po osobi. Nava u floti nudi širok raspon opcija – od manjih motornih brodova pa sve do raskošnih katamarana s profesionalnom posadom. Cijene najma u skladu s time variraju i kreću se oko 5000 eura tjedno, dok za ekskluzivne opcije u floti iznos može doseći i 50.000 eura. “Pri usporedbi troškova možemo za primjer uzeti katamaran srednje klase s četiri kabine za osam osoba. U srcu sezone prosječna cijena najma takvog plovila iznosi oko 9000 eura tjedno. Kada se taj iznos podijeli na osam gostiju, dolazimo do troška koji je često konkurentniji od boravka u hotelima visoke kategorije s polupansionom”, kaže Jadriš, dodajući da boravak na brodu nudi privatnost, mobilnost, personaliziranu uslugu i dinamičan odmor.

Na kraju, važno je još jednom istaknuti kako je charter-turizam jedna od ključnih grana hrvatskog turizma, a on je pak važan dio našega gospodarstva. Jedna od naših najvećih komparativnih prednosti u današnjim nesigurnim vremenima svakako je sigurnost destinacije, koja je stranim gostima postala jedan od najvažnijih faktora pri odabiru mjesta za odmor. Hrvatska se s pravom može pohvaliti jedinstvenim, izvanredno razvedenim arhipelagom, ugodnom klimom i bogatom gastronomijom, ali i visokim standardima higijene i usluge koji nas svrstavaju u sam svjetski vrh.
Za nautički turizam presudne su i marine, a tko o njima zna bolje od investitora i vlasnika lanca Marina Frapa u Rogoznici i Dubrovniku, poduzetnika Franje Pašalića.

“Po sadašnjem stanju vezova, vjerujem da će sezona biti uspješna kao i lani. Uvijek ostavimo deset, petnaest vezova slobodnima za one koji dođu u posljednji trenutak, ali u našim marinama popunjenost je već sada odlična”, kaže. Negira tvrdnje pojedinih kompanija da marine bez razloga povisuju cijene. “Mi cijene nismo dirali već godinama i tako će i ostati. Kad je o tržištu riječ, mi smo kronično ovisni o njemačkim i austrijskim nautičarima. A oni su takvi da će na najmanju naznaku nestabilnosti ostati kod kuće. S obzirom na to da zbivanja u svijetu ‘mirišu’ na eskalaciju, to je jedino što bi nam moglo poremetiti sezonu, iako ne vjerujem da će doći do nekih velikih potresa”, smatra Pašalić. Ono na što svi naši sugovornici upozoravaju jest da se o nautičkom turizmu više ne može i ne smije razgovarati ovako – iz godine u godinu, nadajući se da će sve proći u redu. Riječ je o prevelikom komadu turističkog kolača i velikim prihodima za državni proračun, što zahtijeva sustavno promišljanje i jasnu strategiju napretka.