U Zagrebu će se 21. i 22. travnja 2026. održati dvodnevna konferencija „ENERGREEN – Od otpada do energije”, u organizaciji portala Energreen i tvrtke Motus Media.Program će se odvijati u prostoru WESPA Business & Loungea, u sklopu Green Gold centra na adresi Radnička cesta 50. Sudjelovanje na konferenciji je besplatno, no sudionici se moraju prethodno prijaviti putem online obrasca. Prijava je obvezna radi osiguranja mjesta, s obzirom na ograničen kapacitet dvorane i organizacijske zahtjeve događanja.
U Hrvatskoj se godišnje stvara stotine tisuća tona otpada od hrane, dok se na razini Europe procjenjuje da čak petina proizvedene hrane nikada ne bude konzumirana. Riječ je o velikom sustavnom problemu koji ima i ekološke i ekonomske posljedice. Sustav gospodarenja otpadom u Hrvatskoj godinama se temelji prvenstveno na odvozu i zbrinjavanju otpada, no sve je više stručnjaka koji upozoravaju da takav pristup ne rješava uzrok problema. Naglasak se postupno pomiče prema upravljanju resursima u stvarnom vremenu, uz korištenje podataka, digitalnih tehnologija i promjenu pristupa u planiranju sustava.
U tom kontekstu raste važnost biootpada, osobito otpada od hrane, koji značajno doprinosi emisijama stakleničkih plinova, posebno metana na odlagalištima. Istodobno, europska regulativa postavlja sve strože ciljeve, što dodatno ubrzava potrebu za transformacijom postojećih modela gospodarenja otpadom, piše Energreen.
Problem nije u otpadu nego u sustavu
Ako pogledamo iskreno, problem nije u otpadu, nego u načinu razmišljanja o otpadu. Dakle, nije do nedostatka infrastrukture, nego je problem nedostatak holističkog pristupa, nedostatak kvalitetnih podataka i integracije. Sustav je i dalje reaktivan. Bavimo se otpadom kada već nastane, umjesto da upravljamo procesima koji do njega dovode te donosimo odluke “napamet” bez adekvatnih podataka.
Bez podataka nema kontrole. Budućnost nije u boljem odvozu otpada, nego u pametnom upravljanju potencijalnim resursima, prije nego što postanu otpad. Drugi ključni problem je što se biootpad, posebno otpad od hrane, još uvijek nedovoljno tretira na mjestu nastanka, iako upravo tu imamo najveći potencijal za smanjenje količina. Taj segment generira značajan udio emisija, posebno metana na odlagalištima. Ako želimo napraviti iskorak, moramo prijeći s modela “prikupljanja i zbrinjavanja” na model upravljanja resursima u realnom vremenu.
dobije stvarne podatke o otpadu, to je gotovo šok. Odjednom vidite gdje otpad nastaje, koliko ga ima, kada nastaje i što se s njim događa. I tada se događa ključna promjena; prelazak iz operativnog upravljanja u strateško upravljanje. Naša IoT rješenja omogućuju da sustav “progovori”. Tada gradovi shvate da više nije dovoljno samo optimizirati rute odvoza, već počinju optimizirati cijeli sustav, od nastanka otpada do njegove obrade. Pametni gradovi se neće hvaliti količinom zbrinutog otpada, nego onim koji nikada nije nastao.
Stanje tržišta i regulativa
Rekao bih da smo u zanimljivoj fazi. Svijest donekle postoji, ali odluke još uvijek kasne. S jedne strane imate sve veći pritisak regulative i ESG zahtjeva. S druge strane, imate realne operativne probleme, od troškova, logistike, do manjka radne snage. Uz to često nedostaje jasna poveznica između tehnologije i konkretne koristi. Čim pokažete da rješenje donosi mjerljive uštede i rješava stvarni problem, tada se stvari počnu događati.
Otpad od hrane je tiha kriza. Ne vidimo ga jer nestaje u kantama, ali posljedice su ogromne. U Hrvatskoj govorimo o stotinama tisuća tona godišnje, a na razini Europe čak petina hrane nikada ne bude konzumirana. Zanimljivo je da su kućanstva daleko najveći izvor u ukupnom otpadu od hrane, i bitno je znati da taj otpad generira emisije, troškove i operativne probleme, posebno u turističkim sredinama. Paradoksalno je da se o tome relativno malo govori, iako je to jedan od rijetkih problema koji se može riješiti vrlo konkretno i odmah, u kuhinji.
Upravo taj trenutak volimo pokazati korisnicima jer značajno mijenja percepciju. Naše tehnologije, od kućnih Reencle kompostera do industrijskih dehidratora ECOVIM, kapaciteta i do 500 kg dnevno, omogućuju da otpad koji je jučer bio problem postaje resurs. Ovisno o tehnologiji, dobiva se kompost ili supstrat pogodan za daljnju obradu. Rezultat je znatno smanjenje količine otpada, što znači manje odvoza, manje troškove i manje opterećenje sustava. To je trenutak kada kružna ekonomija prestaje biti teorija i postaje praksa.
Turizam i promjene u praksi
Turizam je često prvi koji osjeti problem i zato prvi reagira. Neugodni mirisi, prepunjeni spremnici i logistički kaos u sezoni direktno utječu na iskustvo gosta. U jednom pilot projektu u Opatiji pokazalo se kako tehnologija može promijeniti svakodnevicu restorana. Otpad od hrane smanjen je za više od 75% u realnim uvjetima rada, a fokus se s održivosti prebacio na operativnu učinkovitost. Hrvatska prati europske ciljeve, ali više formalno nego operativno. Regulativa je jasna, ali implementacija često kasni. EU cilja smanjenje otpada od hrane za 50% do 2030. godine, što bez konkretnih tehnologija i promjene pristupa nije moguće. Ipak, postoji prostor da se određene faze preskoče i odmah uvedu napredna rješenja. Najveća zabluda je da je problem u tehnologiji. Ona već postoji i funkcionira. Ključni izazov je implementacija i promjena ponašanja. Zato je potreban spoj tehnologije, edukacije i kvalitetnih podataka.
U budućnosti se pametni gradovi neće mjeriti količinom zbrinutog otpada, nego količinom otpada koji nikada nije nastao. Obrada otpada odvijat će se sve više na mjestu nastanka, uz sustave koji u realnom vremenu upravljaju resursima i potpuno ih povezuju s klimatskim i ESG ciljevima. Granica između otpada i resursa postupno će nestajati.
