Građani plaćaju više, proračun raste. Svako poskupljenje automatski povećava prihode države. Tako će zbog rasta cijena goriva i prihodi od trošarina biti veći.
Prije mjesec i pol dana litra dizela na bh. crpkama koštala je 2,30 KM, dok je ovih dana 3,68 KM po litri.
Da je zakon izmijenjen na državnoj razini, cijene goriva mogle su biti niže i do 50 feninga po litri za sve građane BiH. Novi pokušaj usvajanja bit će u ponedjeljak, kada zasjeda Dom naroda BiH.
Bez obzira na poskupljenje, ista potražnja za gorivom
Ekonomski stručnjak Admir Čavalić kaže za Raport da se očekuju veći prihodi u proračunu jer naftni derivati predstavljaju takozvano neelastično dobro.
“Bez obzira koliko značajan bio rast cijena, potražnja je ostala ista, a u prvim danima je čak i rasla. To u praksi znači da se, za razliku od nekih drugih dobara, može očekivati rast javnih prihoda. Jer kod drugih dobara, ukoliko dođe do drastičnog rasta cijene, potrošači, koji određuju potražnju, ograniče konzumiranje određenog dobra. Kod nafte i naftnih derivata, pogotovo u BiH, koja ovisi o putničkom i kamionskom prometu, to nije bio slučaj. Tako da se može očekivati da će doći do rasta javnih prihoda. Još nemamo službene podatke koliko”, pojašnjava Čavalić.
Prema njegovim riječima, upravo je zbog toga najveći pritisak bio na prijedlogu u Domu naroda BiH da se privremeno ograniče trošarine, odnosno da se Vijeću ministara BiH omogući da ukine ili snizi trošarine na naftu i naftne derivate.
“To bi se kompenziralo kroz dodatne javne prihode i to je možda razlog zašto je Dodik bio protiv navedenog”, kaže Čavalić.
Iako još nema službenih podataka, prema procjenama, zbog rasta cijena goriva država bi mogla prikupiti blizu 20 milijuna KM više PDV-a samo u travnju.
Opasnost od usporavanja gospodarstva
Čavalić kaže da će uskoro i ta kalkulacija biti dostupna.
“Par desetaka milijuna KM u kratkom roku, definitivno. Ali moramo podvući crtu koliko će dugo sve ovo trajati”, zaključio je Čavalić za Raport.
To je, međutim, samo od goriva, ali stvarni učinak je veći jer poskupljuju prijevoz, hrana i usluge, a PDV se naplaćuje na sve te više cijene.
Iako prihodi od PDV-a rastu kratkoročno, dugoročno mogu stagnirati ili čak pasti ukoliko gospodarstvo uspori. Cijenu će, na kraju, opet platiti građani.
