Viktor Orban više nije u poziciji glavnog političkog disruptora Europske unije, a njegova uloga “kralja veta” sada ostaje upražnjena u trenutku kada se Bruxelles suočava s nizom osjetljivih odluka koje i dalje zahtijevaju jednoglasnost. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nije gubila vrijeme ovog tjedna nakon Orbánovog poraza, sugerirajući promjene u pravilima glasanja EU-a kako bi se izbjegla buduća blokiranja.
Godinama je energični mađarski premijer koristio svoj veto kako bi blokirao ključne inicijative, najpoznatije onu o potpori EU-a Ukrajini. Nakon uvjerljivog poraza na nedjeljnim izborima, uskoro će ga zamijeniti Péter Magyar, centar-desni političar koji je signalizirao spremnost za bližu suradnju s Bruxellesom, prenosi Politico.
Neki se nadaju da će Magyarova pobjeda olakšati postizanje konsenzusa. “Moj dojam je da je politički poslovni model sistemskog i strukturnog disruptora propao s teškim izbornim porazom Fidesza”, rekao je jedan diplomat EU-a, koji je govorio anonimno. No, Orbanov odlazak ne znači da von der Leyen, niti Kijev, mogu odahnuti. Europsko vijeće, gdje se svih 27 čelnika sastaje i donosi odluke, i dalje uključuje nekoliko Orbánovih saveznika te nekoliko potencijalnih novih “blokadera”.
Pet potencijalnih ‘nasljednika’ Orbana
Izdvojen je popis od pet lidera koji bi mogli preuzeti Orbánovu ulogu glavnog “neprijatelja kompromisa” u EU-u. Slovački premijer Robert Fico često je bio Orbánov vjerni partner u vetu, pridružujući mu se u blokiranju sankcija Rusiji i tražeći izuzeće od EU-ovog paketa od 90 milijardi eura za Ukrajinu. S odlaskom Orbána, Fico ostaje gotovo sam kao najbliži i možda posljednji saveznik Kremlja u EU-u. “Zanima me biti konstruktivan igrač u Europskoj uniji, ali ne na štetu Slovačke Republike”, izjavio je Fico prošlog ljeta.
Fico je prošlog mjeseca upozorio da bi mogao staviti veto na isplatu tih sredstava Ukrajini ako Mađarska izgubi izbore. Budimpešta već mjesecima blokira isplatu dogovorenih sredstava zbog spora s Kijevom oko oštećenog naftovoda koji opskrbljuje srednju Europu ruskom naftom. Magyar je u ponedjeljak poručio da ne bi blokirao EU.
Češki premijer, 71-godišnji milijarder Andrej Babiš, kojeg zovu “češki Trump”, već pokazuje Orbánove tendencije. Bio je jedan od rijetkih koji su tražili izuzeće od EU paketa za Ukrajinu i pozivao na smanjenje potpore Kijevu, iako nije potpuno ukinuo inicijativu o streljivu za Ukrajinu. Babiš također oštro kritizira klimatske politike EU-a, posebno sustav trgovanja emisijama, tvrdeći da uništava češku industriju.
Giorgia Meloni, Janez Janša ili Rumen Radev
Talijanska liderica Giorgia Meloni balansira između desničarskog populizma i proeuropskog pristupa. Suradnjom s drugim liderima pokušala je pooštriti migracijsku politiku EU-a kroz konsenzus, a ne blokade. Jedan diplomat EU-a opisao ju je kao “potpuno drugačiju vrstu” političarke od Orbána, no drugi upozorava da ideološke sličnosti postoje.
Bivši višestruki premijer Slovenije, Janez Janša, desničarski populist i obožavatelj Trumpa, ponovno je u političkoj utrci. Njegov povratak ovisi o formiranju vladajuće koalicije. Za razliku od Orbána i Fica, Janša podržava članstvo Ukrajine u EU-u i posjetio je Kijev 2022. u ranoj fazi ruske invazije.
Bivši bugarski predsjednik Rumen Radev pokrenuo je novu stranku i očekuje se njegov uspjeh na izborima. Radev je ranije rekao da je Ukrajina “osuđena na propast” te kritizirao povećanje vojne pomoći EU-a Kijevu. Njegove izjave već su izazivale oštru reakciju Volodimira Zelenskog tijekom njihovog televizijskog sukoba 2023.
