Bivši bugarski predsjednik Rumen Radev na putu je da osigura parlamentarnu većinu na prijevremenim izborima u zemlji, prema paralelnom prebrojavanju glasova, što bi bila prva većina jedne stranke od 1997. godine.
S prebrojanih 87% glasova, njegova Progresivna Bugarska (PB) osigurala je većinu od najmanje 135 mjesta u parlamentu koji ima 240 mjesta. Za apsolutnu većinu parlamentu, potrebno je 121 mjesto. Imat će mogućnost vladanja bez koalicijskih partnera.
PB je pobijedio liberalnu koaliciju PP-DB, koja je osvojila 15%, i stranku GERB bivšeg premijera Bojka Borisova, koja je imala 13%, prema podacima komisije.
Antikorupcijska predizborna platforma
“Ono što Europi sada treba jest kritičko razmišljanje, pragmatične akcije i dobri rezultati, posebno kako bi se izgradila nova sigurnosna arhitektura i … oporavila industrijska moć i konkurentnost. To će biti glavni doprinos Bugarske njezinoj europskoj misiji”, rekao je Radev u pobjedničkom govoru.
Rezultati sugeriraju da bi fragmentirani politički krajolik Bugarske mogao ustupiti mjesto jednoj dominantnoj sili, nakon godina nestabilnih koalicija i ponovljenih prijevremenih izbora. Ovo su osmi parlamentarni izbori u pet godina, potaknuti padom prethodne vlade u prosincu usred kontinuiranih prosvjeda protiv korupcije.
Čini se da će GERB–UDF, na čelu s bivšim premijerom Bojkom Borisovim, ostvariti jedan od svojih najslabijih rezultata od 2009. godine, dok PP-DB i DPS ostaju sporedne, ali značajne parlamentarne snage.
Rezultat će Radevu, koji je ušao u stranačku politiku nakon što je u siječnju odstupio s mjesta predsjednika, dati rijetku vladajuću većinu u postkomunističkoj eri Bugarske. Vodio je kampanju na antikorupcijskoj platformi, obećavajući demontiranje ukorijenjenih političkih i poslovnih mreža te poticanje institucionalnih reformi. Imao je politički program usmjeren uglavnom na unutrašnja pitanja, posebice oko standarda života i dokidanje političke nestabilnosti.
Naklonjeniji Rusiji, ali manje konfrotacijski od Orbana
Njegovi stavovi o vanjskoj politici privukli su pozornost europskih partnera. Neki analitičari su upozorili da bi mogao nalikovati konfrontacijskom, suverenističkijem vođi, s pozivima na pragmatičnije odnose s Moskvom, kritikama zapadne vojne podrške Ukrajini, ukidanje sankcija Rusiji, skepticizmom prema bugarskom usvajanju eura uz protivljenje migracijama.
No, analitičari unutar Bugarske tvrde da je malo vjerojatno da će ponoviti ulogu mađarskog premijera Viktora Orbána u blokiranju podrške EU Kijevu. Analitičari u glavnom gradu Sofiji sugeriraju da će zauzeti pragmatičan pristup, dopuštajući bugarski izvoz oružja preko trećih zemalja, ali prekidajući izravnu podršku vojnoj opremi iz arsenala iz sovjetskog doba. Radev je, za razliku od Orbana, npr. posjetio Zelenskog u Kijevu.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić bio je među prvim regionalnim čelnicima koji je čestitao Radevu, rekavši da će rezultat ojačati stabilnost i suradnju na Balkanu.
Bugari danas glasaju na osmim izborima u pet godina

