Gotovo 400 milijuna maraka javnog novca u dvije godine uloženo je u poljoprivredne poticaje u Federaciji BiH, ali bez jasnog odgovora što je tim novcem postignuto. Najnoviji izvještaj Ureda za reviziju institucija FBiH otkriva sustav bez mjerljivih ciljeva, bez analize učinka i bez nadzora. Posebno se izdvaja Hercegovačko-neretvanska županija, koja nema strategiju poljoprivrede, kasni s programima i ne prati stvarne rezultate poticaja.
Novca izdvajamo sve više, rezultati nepoznati
U razdoblju 2023. i 2024. godine za poljoprivredne poticaje izdvojeno je ukupno 397,7 milijuna KM, od čega: 338,9 milijuna KM iz proračuna Federacije BiH i 58,7 milijuna KM iz proračuna županija.
Unatoč rastu izdvajanja, revizija upozorava na ključni problem: “Nije moguće utvrditi da li su i u kojem obimu navedena sredstva uticala na povećanje ili smanjenje obima proizvodnje.”
Drugim riječima, sustav ne zna daje li novac ikakav rezultat.
RU Pracenje Realizacije Preporuka Ucinkovitost Poticaja u Poljoprivredi by Uredništvo hercegovina info
Ciljevi bez brojki, sustav bez mjerenja
Revizija utvrđuje da programi poticaja nemaju konkretne i mjerljive ciljeve, pa tako navode: “Ministarstva… nisu osigurali jasne i mjerljive ciljeve i indikatore učinka”, navodi se u izvještaju.
Programi koriste općenite formulacije poput “povećanje konkurentnosti” i “podrška dohotku”, ali bez brojčanih pokazatelja koji bi omogućili praćenje učinka.
Bez toga nije moguće procijeniti uspješnost mjera, usporediti rezultate, kao ni donositi korektivne odluke.
Federacija bez metodologije i nadzora
Problem je dodatno produbljen na razini cijele Federacije.
“Nije uspostavljena jedinstvena metodologija za praćenje efekata poticaja”, upozorava revizija.
Uz to, nisu formirana ni ključna tijela poput vijeća za istraživanje u poljoprivredi kao ni odbor za praćenje strategije.
Bez toga sustav funkcionira bez centralne kontrole i bez jasnog smjera.
HNŽ bez strategije i bez analize
Hercegovačko-neretvanska županija posebno se izdvaja po slaboj provedbi preporuka.
Revizija navodi da nije izrađena strategija poljoprivrede usklađena s FBiH dokumentima, nije provedena sveobuhvatna analiza poticaja a ciljevi programa ostaju općeniti i nemjerljivi.
Iako postoje opći dokumenti poput Strategije razvoja i Strategije ruralnog razvoja, oni ne sadrže konkretne mjere, indikatore ni financijski okvir za sektor poljoprivrede.
Kašnjenja koja pogađaju proizvođače
Dodatni problem su kašnjenja u donošenju programa poticaja.
Program u HNŽ-u za 2024. godinu donesen je 89 dana nakon proračuna, a za 2025. godinu donesen je 75 dana nakon proračuna
Revizija upozorava da takvi rokovi ne prate potrebe poljoprivredne proizvodnje i otežavaju planiranje.
Ministarstvo Marija Jurice vodi evidenciju o isplatama i zahtjevima, ali ne prati stvarne rezultate, pa se tako ne analiziraju prihodi poljoprivrednika, rast proizvodnje, konkurentnost sektora nizi dugoročni učinci poticaja.
Sustav, dakle, samo bilježi koliko je novca podijeljeno, ali ne i što je time postignuto.
Pad proizvodnje bez reakcije
Iako su u pojedinim sektorima zabilježeni padovi, poput: proizvodnje krastavca kornišona, merkantilnog kukuruza, goveđeg mesa (pad od 7,5%) nisu predložene konkretne mjere za zaustavljanje negativnih trendova.
Revizija navodi da su problemi u sektoru jasno identificirani: usitnjena zemljišta, niska produktivnost, nedostatak kapitala i loša tehnološka opremljenost.
No unatoč tome, sustav ne nudi operativna rješenja niti mjerljive ciljeve za njihovo rješavanje.
Revizija jasno pokazuje da sustav poljoprivrednih poticaja u Federaciji BiH funkcionira bez jasnih pravila, bez mjerenja učinka i bez odgovornosti.
U takvom sustavu, stotine milijuna maraka javnog novca raspoređuju se bez dokaza da doprinose razvoju poljoprivrede, dok institucije nemaju alate ni volju da utvrde što daje rezultat, a što ne.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
