Iako je opći dojam da hrvatski prvoligaši ne daju dovoljno prilika hrvatskim mladićima da očvrsnu u seniorskom nogometu i na njega se što ranije priviknu, aktualna situacija nije alarmantna. Tema je bitna zbog razvoja hrvatskog nogometa u cjelini, jer SHNL svakako nije prezahtjevan da se u njemu ne bi razvijali brojni domaći talenti i, prolazeći kroz taj filtar, postali igrači od kojih će u konačnici korist imati i elitna vatrena vrsta. Nije alarmantno, ali svakako može bolje…
SuperSport Hrvatska nogometna liga u sezoni 2025./26. i ne stoji tako loše po pitanju minutaže koju u njoj dobivaju mladi domaći igrači kad se ona usporedi s najjačim europskim ligama u čijem društvu želi biti. Ukupno 66 hrvatskih igrača rođenih 2004. i kasnije zaigralo je u SHNL-u ove sezone u startnih 30 kola. Uzeli smo 2004. kao početnu točku za mlade igrače jer, zaključno s tom godinom, igrači imaju pravo nastupa u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo do 21 godine, tako da ih možemo nazvati U21 igračima.
U najjačem nogometnom rangu Lijepe Naše ove je sezone zaigralo 313 igrača, tako da mladi Hrvati čine više od petine ukupnog broja natjecatelja, 21 posto. Ukupno je hrvatskih igrača, među kojima nismo svrstali Hrvate koji su posljednje nastupe odradili za neke druge reprezentacije, bilo 175, što je 56 posto. Dakle, svaki treći hrvatski nogometaš koji je nastupio bio je iz U21 kategorije, čak i bolje od toga, njih 38 posto. Postotak je dobar, a vjerojatno će i još malo narasti jer klubovi tradicionalno u posljednjim kolima daju premijernu priliku svojim mladićima koji su je zaslužili, a prije je nisu mogli dobiti. Zato je, uostalom, i bolje podvući crtu sada nego na kraju sezone.
Naravno, od samih nastupa važnija je minutaža koju ti dečki dobivaju, a tu je situacija ipak malo drugačija. Ukupna minutaža hrvatskih mladića šest kola prije kraja iznosila je 37.036 minuta, što ipak malo kvari priču, jer je to tek 12,5 posto ukupne moguće minutaže. Ukupno je 17 mladih hrvatskih igrača odigralo više od 900 minuta u HNL-u ove sezone, što je trećina moguće minutaže. Od 97 igrača koji su dosad odradili barem 50 posto minuta, osmorica su Hrvati U21. U društvu njih 36 koji su prešli granicu od 75 posto moguće minutaže, samo je Ante Kavelj iz Gorice. Devetnaestogodišnjaka rođenog 26. kolovoza 2005. trener Mario Carević učinio je sedmim igračem po minutaži ove sezone. S 2565 minuta ispred njega su samo petorica vratara i klupski suigrač, stoper Jakov Filipović. Sljedeći U21 Hrvat na popisu s 1950 minuta je Šimun Hrgović iz Hajduka, smješten na 39. mjestu.
Sigurno bi bolje plasirani bili Adriano Jagušić i Branimir Mlačić, no njih od zime više nema u domovini. To je tematika o kojoj je nedavno pričao izbornik Zlatko Dalić, naglasivši da kvalitetni igrači iz HNL-a ne ostanu dugo u njoj pa ih stoga počne zvati tek kad zaigraju u inozemstvu. Jagušić i Mlačić još do tog poziva neće doći, jer se tek trebaju nametnuti u Panathinaikosu i Udineseu, ali su primjer što prilika mladima može donijeti klubovima. Dobro su zaradili i Slaven Belupo i Hajduk, a realnost je takva da od tih unosnih prodaja naši klubovi preživljavaju. Da, bilo bi bolje da su obojica barem još neko vrijeme ostali u Hrvatskoj, no, nažalost, stvari stoje drugačije. Takav novac nije lako odbiti.
Juniori se, pak, nisu naigrali. Više od trećine minuta od igrača rođenih 2007. i kasnije odradila su tek četvorica, među kojima je i Mlačić. Matija Subotić iz Lokomotive je predvodnik s 1571 minutom, a slijede ga Raul Kumar iz Istre 1961 i Luka Vrzić iz Gorice. Sljedeći je na popisu, na petom mjestu, Bruno Durdov iz Hajduka s tek 369 minuta.
No, kako smo i naglasili, HNL ne kotira loše kad ga se usporedi s ligama koje se na UEFA-inoj ljestvici nalaze u Top 20 (Hrvatska je 20.). Izvan konkurencije su Norveška i Švedska, kojima su nova prvenstva tek nedavno počela, a od ostalih 17 konkurenata, u samo dvije lige klubovi su češće i intenzivnije koristili mlade igrače iz svoje države. U Hrvatskoj je prosjek domaćih igrača U21 s više od trećine odrađenih minuta 1,7 po klubu, u Nizozemskoj on iznosi 1,83, a u Danskoj čak 2,25. Kad pogledamo da su u Süper Lig, nacionalnom prvenstvu nogometne države s 86 milijuna stanovnika, tek dvojica mladih Turčina prešla tu granicu, ne možemo se previše žaliti. No da ima prostora za pomak, to je nepobitna činjenica…
Što o participaciji mladih igrača u SHNL-u kaže struka? Sreten Ćuk (62) je dugogodišnji instruktor HNS-a, čovjek duboko involviran u rad s mladim nogometašima.
– Nepisano je pravilo da se klubovi u borbu za naslov prvaka i ostanak u ligi teško mogu upustiti s mladim igračima. No s obzirom na sastav naše lige, dovoljno je klubova koji bi im trebali dati više prilike – kaže Ćuk i odmah poentira:
– Može se s mladima i do najvećih uspjeha, kako ne. Pa sjetimo se samo Louisa van Gaala i njegovog Ajaxa iz sredine 90-ih godina kad je pokorio Europu. Pa i ja sam u sezoni 2015./16. na klupi Lokomotive uspješno odradio posao s gomilom klinaca. Bili smo uvjerljivo najmlađa momčad HNL-a.
Jasno je Ćuku da klubovima nije lako, nije hrvatska nogometna stvarnost, u velikoj većini slučajeva, baš bogata.
– Jasno je meni da klubovi moraju preživjeti i da se njihova politika uglavnom svodi na to pitanje. Znam da će se mnogi odmah javiti i reći “što taj Ćuk pametuje, neka uzme klub i vodi ga”. U pravu su, ali mislim da su imali dovoljno primjera koji im dokazuje da je forsiranje mladih jedini ispravni put. Eto primjera Slavena Belupa, koji se znao hvaliti dovođenjem igrača iz La Masije, kao da su svi koji su ikada bili tamo nogometni velikani. Pa im se dogode Lovro Zvonarek, Ante Crnac i Adriano Jagušić na kojima su zaradili lijep novac… Imali su priliku uvjeriti se na vlastitom primjeru da postoji i bolji put. Na kojim se to strancima, čak i onim izvrsnima, uspjelo toliko zaraditi?
Ima Ćuk argumente koje čvrsto zastupa:
– HNL mora biti poligon za razvoj mladih hrvatskih igrača. Ako su naši juniori do 19 godina, dakle dečki rođeni 1. siječnja 2007. i kasnije, uspjeli izboriti plasman na Europsko prvenstvo protiv jedne Francuske, čiji su igrači svakako fizički snažniji, onda mi nije jasno kako tako malo njih dobiva priliku u svojim klubovima. Pa za Španjolsku U18 je u ožujku protiv Hrvatske igrao Dro Fernandez, član prve momčadi europskog prvaka Paris Saint-Germaina. Volio bih da mi netko objasni kako neki XY igrač, da sada nikoga ne imenujem i te igrače uvodim u probleme, onda ne može igrati u nekom klubu HNL-a. Sve ja shvaćam, ali HNL ipak nije engleska Premier liga da naši mladići u njoj ne bi mogli naći mjesto.
Ćuk je i izbornik U15 reprezentacije Hrvatske koja 18. svibnja počinje tradicionalni međunarodni turnir Vlatko Marković. U skupini s njom su Engleska, Brazil i Japan.
– Skupina je takva da bi nam lakše bilo proći onu u kojoj je Hrvatska na pravom Svjetskom prvenstvu. No za razvoj naših igrača iznimno je važno da se susreće s najjačim mogućim suparnicima. Velika je stvar što su se naše reprezentacije U17 i U19 plasirale na Europska prvenstva, s tim da su kadeti opet izborili i Svjetsko. Ljudi ne shvaćaju koliki je to uspjeh s obzirom na broj stanovnika koje Hrvatska ima, kvantitetu svoje baze. No do tih uspjeha smo, između ostalog, došli i jer smo se prije četiri godine odlučili da će naše mlade selekcije u prijateljskim utakmicama igrati protiv najjačih.
Ćuk u zaključku:
– Naši juniori i posebno U21 igrači trebali bi više participirati u našem prvenstvu. Naša liga jednostavno mora biti razvojna jer se samo na taj način može profitirati. I klubovi i igrači, kao i cijeli hrvatski nogomet.
