Plenković drastično gubi utjecaj u vrlo važnoj instituciji: Propao je njegov veliki plan

Godinama se premijer Andrej Plenković u gotovo svim svojim javnim nastupima, pa i tijekom kampanja koje su za nama, hvalio svojim utjecajem u Europskoj komisiji. Do te se mjere Plenković profilirao kao čovjek koji uživa ogromno povjerenje briselskih čelnika, da ga se i u domaćim i u stranim medijima spominjalo kao kandidata za neku od vodećih funkcija u Europskoj komisiji. Nju je nedavno ponovno preuzela njegova prijateljica Ursula von der Leyen, s kojom hrvatski predsjednik Vlade posljednjih godina prilično uspješno surađuje i srdačno je dočekuje na gostovanjima u našoj zemlji.

No, bez obzira na to veliko prijateljstvo, Plenković, tvrde to i HDZ-ovi europarlamentarci, polako, ali sigurno gubi utjecaj koji je imao u Europskoj komisiji. Ne samo da se hrvatski premijer nije našao na popisu kandidata za vodeće europske funkcije nego je njegov utjecaj počeo padati i zbog toga što po svemu sudeći neće realizirati plan koji je u kampanji za europske izbore javnosti predstavljala njegova stranačka kolegica Dubravka Šuica.

Prema tom planu, Hrvatska je trebala postati trajni domaćin Europske agencije za demografiju, no, kako tvrdi naša sugovornica iz Bruxellesa, ta ideja u europskim krugovima nije zaživjela pa je upitno što će biti od te želje potpredsjednice EK Šuice koju je proljetos predstavljala hrvatskim novinarima govoreći da bi takvo što bilo veliko postignuće za Hrvatsku. Ono što Šuica nije rekla jest da bi to bila i potvrda velikog Plenkovićeva utjecaja u Europskoj komisiji, no izgleda da Hrvatska zasad, uz Cipar i Bugarsku, ostaje jedna od samo tri zemlje članice EU-a koje na svojem teritoriju nemaju sjedište ni jedne europske institucije, centra ni agencije.

Ozbiljne šanse

Ne može se, doduše, reći da Hrvatska nije pokušavala. Svojedobno, kada se Europska agencija zbog Brexita selila iz Londona, upravo je naša zemlja podnijela kandidaturu, no ideja da postanemo domaćin te važne europske institucije pala je u vodu pa se sjedište agencije iz britanske prijestolnice preselilo u Amsterdam. Kada se na razini Europske unije krenulo u formiranje centra EU-a za kibernetičku sigurnost, u javnom prostoru govorilo se o hrvatskom interesu za taj centar, ali nam je planove pomrsila pandemija koronavirusa, koja, doduše, nije omela Rumunje pa se sjedište tog važnog europskog centra nalazi u Bukureštu.

U Bratislavi se pak nalazi sjedište Europskog nadzornog tijela za rad, no Hrvatska nije ni pokušala privući to tijelo pa smo se nakon 11 godina članstva u Europskoj uniji našli u paketu s Ciprom i Bugarskom. To je Šuica nastojala promijeniti idejom o agenciji za demografiju kojom bi se upravljalo iz Hrvatske, koja je usput rečeno nakon nedavnih parlamentarnih izbora dobila i Ministarstvo demografije, iako se i ono još pokušava oformiti.

Zbog nje je Plenković ušao u rat s moćnom tužiteljicom, a sada joj je kolegica uništila ambicije

Tijekom kampanje za europske izbore Šuica je tvrdila da je resor demografije sve aktualniji u Europi te da imamo ozbiljne šanse za udomljavanje takve agencije koja bi se potom i kadrovski ekipirala. Sasvim je razumljivo da se Šuica založila baš za demografsku agenciju s obzirom na to da je cijeli prošli mandat bila potpredsjednica resora demografije i demokracije. “Cijeli mandat pokušavam uvjeriti predsjednicu Komisije Ursulu von der Leyen i ostale da Europska unija treba agenciju za demografiju.

U tom slučaju 27 zemalja sjedi na boardu i svi pridonose demografiji, a ovako je taj sektor potpuno neujednačen i među samim državama i u samoj europskoj administraciji, premda su problemi svima isti ili slični”, govorila je Šuica priznajući da joj je prva želja da Europska komisija osnuje službu unutar Komisije za demografiju, koju također nema.

Uobičajene fraze

No upućeni u tematiku tvrde da preduvjeti za agenciju za koju se zalagala Šuica još nisu ispunjeni jer je trebalo u višegodišnjem proračunskom okviru ustanoviti financijsku liniju iz koje je moguće povući novac kako se demografija ne bi financirala iz kohezijske i zajedničke poljoprivredne politike, o čemu je također u kampanji govorila Šuica. Da bi njezin cilj bio ostvaren, moraju se složiti sve države članice EU-a, što je također pod upitnikom. Upitno je i koliki je doista hrvatski utjecaj u EU-u kada se zna da u pojedinim zemljama stoluje i po pet europskih agencija, dok u Hrvatskoj nema ni jedne.

Tim će se pitanjima u idućem mandatu baviti i von der Leyen, koja je posljednjih dana zaposlena pozivima europskim vladama da nominiraju povjerenike za novi saziv Europske komisije. Naime, prema proceduri, ako ne ostaje dosadašnji povjerenik ili povjerenica, države članice trebaju poslati dva prijedloga – muškarca i ženu. Von der Leyen njemačku je kvotu već ispunila, a Kaja Kallas kao buduća predsjednica europske diplomacije estonsku pa te dvije zemlje svoje prijedloge ne trebaju slati. U nekoliko država te su odluke već donesene pa tako Slovačka i Latvija šalju stare predstavnike Maroša Ščefoviča i Valdisa Dombrovskisa. Ako je vjerovati napisima Politica, isto vrijedi i za Dubravku Šuicu, premda je hrvatska vlada još nije potvrdila.

Potvrdio je zato nedavno novi europarlamentarac iz redova Domovinskog pokreta Stjepo Bartulica da je neće podržati. “Dubravka Šuica nije pokazala naročite rezultate na svome mjestu. Nisam čuo u zadnjem mandatu ni jednu originalnu ideju s njezine strane o tome kako bi se Europa mogla recimo pomaknuti kad je riječ o demografskoj krizi. Ovo što slušamo su slogani, klišeji, uobičajene fraze bez kreativnosti, bez ideje. U biti, birokratski pristup. Njoj vjerojatno odgovara još jedan mandat i ne bi me iznenadilo da je Hrvatska nominira. Međutim, mislim da to nije najbolji znak. Trebamo promjene, a ne politics as usual”, poručio je Bartulica u razgovoru za Večernji list.

Šest mandata

Da bi Šuica doista trebala biti nominirana, jasno je iz toga što je nakon izbora u lipnju odustala od svojeg mandata u Bruxellesu te ga prepustila stranačkom kolegi Tomislavu Sokolu, što ukazuje na to da očekuje da je Zagreb ponovno predloži u Europsku komisiju. Svojom odlukom da ne ide u EP Šuica je u nezavidan položaj dovela Plenkovića, koji je prisiljen ponovno je kandidirati za mjesto u Europskoj komisiji premda se spekuliralo da za mjesto europske povjerenice iz Hrvatske kani predložiti ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek.

Navodno je za poziciju europske povjerenice bila zagrijana i bivša ministrica turizma Nikolina Brnjac, koja će se u konačnici morati zadovoljiti funkcijom europske zastupnice jer je jedva i do toga došla s obzirom na to da ju je Plenković pokušao marginalizirati i na parlamentarnim izborima, nakon čega ju je maknuo iz svoje vlade, u koju je na poziciju ministra turizma došao državni tajnik Tonči Glavina, s čijim je preuzimanjem turističkog resora i turistička sezona podbacila pa se u HDZ-u pitaju je li im ta promjena trebala.

Plenković postavio zamku Olegu, moćni ministar u ratu s premijerom: ‘Prevršio je svaku mjeru’

Dok se u HDZ-u postavljaju pitanja nacionalnog karaktera, Plenkoviću predstoji proces u kojem će biti prisiljen oporaviti svoj utjecaj u Bruxellesu, u kojem su, čini se, već zaboravili da je upravo njegova stranka pučanima donijela šest mandata na europskim izborima održanima u lipnju. Inače je sredinom srpnja Europski parlament odredio sastave svojih 20 odbora i četiriju pododbora, a hrvatski europarlamentarci najviše su dobili u odboru za vanjsku politiku. Davor Ivo Stier tako će biti član Odbora za vanjske poslove i zamjenski član Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, dok će njegova kolegica Brnjac biti članica Odbora za promet i turizam te zamjenska članica Odbora za regionalni razvoj.

Zamjenski član

HDZ-ova Željana Zovko ostaje članica Odbora za vanjske poslove i Odbora za ribarstvo te zamjenska članica u Odboru za međunarodnu trgovinu i Pododboru za sigurnost i obranu. Karlo Ressler član je i koordinator svoje skupine u Odboru za proračun, ali je i zamjenski član u Odboru za proračunski nadzor te u Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove. Članica Odbora za kulturu i obrazovanje je Sunčana Glavak, koja je ujedno i zamjenska članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane. Tomislav Sokol, kojem se posrećilo odustajanjem kolegice Šuice, član je Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača te zamjenski član u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odboru za ustavna pitanja te Pododboru za javno zdravlje (SANT), gdje su ga pučani ponovno izabrali za koordinatora.

Hrvatski zastupnik u klubu Zelenih Gordan Bosanac postao je član Odbora za regionalni razvoj te zamjenski član Odbora za predstavke i Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja. Bartulica će biti član Odbora za ribarstvo, Odbora za ekonomske politike te zamjenski član Odbora za kulturu i Pododbora za sigurnost i obranu.

Kao i u prošlom sazivu, SDP-ova Biljana Borzan bit će članica Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača te zamjenska članica u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, dok će njezina stranačka kolegica Romana Jerković biti članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te Pododbora za javno zdravstvo, kao i zamjenska članica u Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja. Predrag Matić član je Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost te zamjenski član u Odboru za vanjske poslove. Tonino Picula nastavlja svoj angažman u Odboru za vanjske poslove, a bit će i zamjenski član u Pododboru za sigurnost i obranu.