Bosna i Hercegovina, čini se, sve više ide prema Europskoj uniji. Barem kada je u pitanju provedba i pokušaj provedbe nekih zakona koje je pred čelnike susjedne nam države ‘naturila’ Unija. Jedan od njih je i zakon o oduzimanju imovine stečene kaznenim djelom.
Ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza nakon sjednice Vijeća ministara poručio je kako dio političkih aktera zazire od zakona koji bi omogućio oduzimanje imovine za koju postoje jasni pokazatelji da je stečena kaznenim djelom, i to čak prije ili tijekom sudskog postupka . Istaknuo je kako predloženi zakon predviđa i mogućnost oduzimanja imovine osobama koje su pobjegle iz BiH ili su izbjegle kaznenu odgovornost zbog zastare, što, kako smatra, dodatno izaziva otpor.
“Smatram da se mnogi boje Zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom kaznenim djelom jer propisuje da se imovina može oduzeti za vrijeme i prije sudskog postupka ako postoje očigledni dokazi da je stečena kaznenim djelom, čak i od onih koji su pobjegli iz BiH ili su oslobođeni jer je nastupila zastara”, izjavio je Bunoza.
Foto: Antonio Balic / CROPIX
Nema dogovora
Na samoj sjednici nije postignut konsenzus da se Nacrt zakona o dopuni Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima, kao i Nacrt zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom kaznenim djelom, uopće uvrste na dnevni red. Razlog tome, kako je pojasnio, bio je stav ministara iz Republike Srpske koji smatraju da tekstovi nisu usuglašeni.
“Bunoza je istaknuo da na današnjoj sjednici Vijeća ministara BiH nije bilo konsenzusa da Nacrt zakona o dopuni Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima i Nacrt zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom kaznenim djelom budu uvršteni u dnevni red zbog stava ministara iz RS koji tvrde da nisu usuglašeni.”
Dodao je kako je to uobičajena situacija jer, prema njegovim riječima, većina zakonskih prijedloga ionako ne dolazi u potpunosti usuglašena na sjednice Vijeća ministara.
