Čelnici EU-a danas se sastaju na Cipru na drugom danu neformalnog summita, nakon što su jučer usvajili zajma od 90 milijardi eura za Ukrajinu. Ishod mađarskih izbora prošlog tjedna pomogao je otvoriti taj potez, ukidajući veto Budimpešte i dajući Kijevu dodatne resurse za nastavak otpora ruskim snagamam, prenosi Euronews. Donosimo pregled tema sastanka:
Odlazeći mađarski premijer Viktor Orbán, niz godina glavni blokader mnogih odluka EU, nije otputovao na Cipar, zbog čega su šefovi država i vlada također slavili novi paket sankcija protiv Rusije usvojen ranije tijekom dana.
Uz to, članstvo Ukrajine je izneseno na pregovarački stol. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je osobno prisustvovao sastanku u četvrtak navečer, zalagao se za otvaranje pristupnih “klastera” za Ukrajinu, tvrdeći da Kijev ispunjava potrebne uvjete. Orbánov odlazak uklonio je ključnu prepreku.
“Klasteri” se odnose na grupiranje pregovaračkih poglavlja potrebnih u procesu pristupanja za bilo koju novu članicu EU.
Zelenski: Ukrajini ne treba simboličko članstvno jer ni naši ljudi ne umiru simbolički
Nakon što je ranije ovog tjedna procurilo da su Francuska i Njemačka predložile ideju o “simboličkom” predpristupu, Zelenski je u četvrtak novinarima na WhatsAppu rekao: “Ukrajini ne treba simbolično članstvo u EU. Ukrajina se brani i definitivno brani Europu. I ne brani Europu simbolično – ljudi stvarno umiru”.
Nakon sastanka s čelnicima dodao je da je jedino što Ukrajina traži ubrzanje “punopravnog” članstva “s jasnim datumom početka”.
Što se tiče EU, estonska premijerka Kristen Michal izjavila je za Europe Today da ne vidi drugi put osim “budućnosti Ukrajine u Europi”, dodajući: “Pitanje je samo kada, a ne hoće li”.
Europski čelnici su također fokus okrenuli Bliskom istoku, dok se iranski sukob širi regijom, uključujući nedavno ubojstvo dvojice francuskih vojnika u Libanonu.
Klauzula o zajedničkoj obrani EU?
Pozornost je posebno usmjerena na klauzulu EU o međusobnoj obrani iz članka 42.7. Pitanje je dobilo na značaju nakon što je bespilotna letjelica Shahed pogodila britansku vojnu bazu na Cipru na početku sukoba, pri čemu je Nikozija bila među rijetkim zemljama EU koje nisu obuhvaćene člankom 5. NATO-a. Naime, Cipar nije dio NATO saveza, ponajviše zbog teritorijalne podjeljenosti otoka.
No rasprava o toj klauzuli ostaje politički osjetljiva, jer čelnici nastoje izbjeći signaliziranje Washingtonu da se Europa više ne oslanja na zaštitu NATO-a.
Iranski rat također utječe na energetska tržišta, a Hormuški tjesnac i rastuće cijene energije visoko su na dnevnom redu. Čelnici su u srijedu razmotrili opcije koje je predstavila Europska komisija za ublažavanje utjecaja blokade, ali nisu donijeli nikakve odluke s obzirom na neformalnu prirodu sastanka.
Temi iranskog rata će se vratiti danas, a na širu sjednicu pozvani su Egipat, Libanon, Jordan i Sirija, kao i Kuvajćanin Nj.E. Jasem Mohamed Al-Budaiwi, glavni tajnik Vijeća za suradnju u Perzijskom zaljevu (GCC).
Pitanje proračuna
Još jedno osjetljivo pitanje na dnevnom redu je sedmogodišnji proračun EU-a. Razgovori će se usredotočiti na veličinu proračuna i vlastite resurse EU-a, pri čemu će se tradicionalnoj “štedljivoj” skupini – Austriji, Nizozemskoj i Švedskoj – pridružiti i drugi neto doprinositelji, uključujući Njemačku, Finsku, Francusku, Belgiju i Irsku, a svi nastoje kontrolirati nacionalne doprinose.
Cilj je postići sporazum do kraja 2026., što je izazovan rok koji će vjerojatno uključivati duge noći pregovora, koji nisu neobičan događaj unutar EU.
EU leaders have begun meeting in Cyprus, hoping to break the deadlock over the bloc’s long-term budget.
But traditional dividing lines could still derail the talks.
Here’s a breakdown 👇
More in Brussels Playbook: https://t.co/acM4zNpU2b pic.twitter.com/Mye0a7AbTd
— POLITICOEurope (@POLITICOEurope) April 24, 2026
EU odobrava zajam od 90 milijardi eura za Ukrajinu
Europska unija je u četvrtak odobrila zajam od 90 milijardi eura za Ukrajinu nakon što je Mađarska odustala od veta, čime je okončan napeti sukob u kojem je mađarski premijer Viktor Orbán, u svojim posljednjim mjesecima na dužnosti, doveo unutarnja pravila bloka do njihovih granica. Zajam nosi i neke uvjete.
Proboj se dogodio manje od dva tjedna nakon Orbánova izbornog poraza i dva dana nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio da je naftovod Družba, koji opskrbljuje Mađarsku i Slovačku jeftinom ruskom naftom, popravljen i spreman za nastavak rada.
Poremećaj u protoku nafte iz Družbe bio je ključan za Orbánovu odluku o blokiranju kredita u veljači. Visoki diplomat opisao je veto kao “prekretnicu” u odnosima između Bruxellesa i Budimpešte. No, čini se da je Družba jučer napadnuta od strane ukrajinskih dronova.
Cipar, koji predsjedava Vijećem EU-a, brzo je reagirao kako bi iskoristio priliku stvorenu mađarskim glasovanjem, stavljajući zajam na dnevni red sastanka veleposlanika čak i prije nego što je Zelenski potvrdio popravak naftovoda.
“Dok Rusija udvostručuje svoju agresiju, mi udvostručujemo našu podršku hrabroj ukrajinskoj naciji koja omogućuje Ukrajini da se brani i vrši pritisak na rusko ratno gospodarstvo”, rekla je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.
There is now momentum to revisit a range of long-blocked decisions.
EU leaders are also pushing to move ahead with a 21st sanctions package against Russia.
It would send another clear signal to Russia that Ukraine matters more to Europe than it does to them.My press remarks… pic.twitter.com/sMarXlnow2
— Kaja Kallas (@kajakallas) April 24, 2026
Neslaganje oko najbitnije stavke novih sankcija Rusiji
U četvrtak se Europska unija također složila oko novog paketa sankcija protiv Rusije nakon što su Mađarska i Slovačka odustale od veta.
Međutim, potpuna zabrana pomorskih usluga za ruske tankere za naftu i dalje je na čekanju do postizanja sporazuma G7, što znatno smanjuje ekonomski utjecaj najnovijih mjera EU-a.
Grčka i Malta su iznijele prigovore, a pomorske države su se bojale da bi provedba potpune zabrane tih tankera bez podrške G7 oštetila njihova gospodarstva i ojačala rusku “flotu u sjeni” – stare brodove koje Moskva koristi za zaobilaženje zapadnih sankcija.
Zabrana bi tvrtkama iz EU-a onemogućila pružanje bilo kakvih usluga – uključujući osiguranje, otpremu ili pristup lukama – plovilima koja prevoze rusku sirovu naftu.
Dvadeseti paket sankcija usmjeren je na 46 plovila povezanih s “flotom u sjeni”, regionalnim bankama i kripto platformama, a istovremeno ograničava uvoz metala, kemikalija i kritičnih minerala u vrijednosti od oko 570 milijuna eura.
Novi uvjeti EU-a Ukrajini za isplate zajma od 90 milijardi eura
