Bolna kriza goriva i skok cijena nafte i plina izazvani iranskim ratom potaknuli su Europsku uniju da ozbiljno razmotri financiranje alternativnih energetskih ruta na Bliskom istoku kako bi se zaobišle žarišta poput Hormuškog tjesnaca.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je u petak da je EU spremna raditi sa zemljama Perzijskog zaljeva na novim projektima prijenosa energije na globalna tržišta koja ne bi bila talac rata ili geopolitičkih sukoba.
“Događaji prošlog mjeseca naučili su nas teškoj lekciji”, rekla je von der Leyen na konferenciji za novinare na kraju neformalnog sastanka čelnika EU-a u glavnom gradu Cipra. “Naša sigurnost nije samo povezana, ona je intrinzično povezana. Prijetnja trgovačkom brodu u Hormuškom tjesnacu prijetnja je tvornici, na primjer, u Belgiji.”
Predstavnica EU pozvala je na jačanje obrambenih veza i promovirala pomorsku sigurnosnu misiju Unije u Crvenom moru kao moguću pomorsku sigurnosnu opciju u Perzijskom zaljevu, ali je usredotočila svoje javne primjedbe na europsku potporu za popravak i izgradnju energetskih objekata na Bliskom istoku.
Diverzifikacija bliskoistočne energetske infrastrukture
“Također smo spremni udružiti se sa zemljama Zaljeva kako bismo diversificirali izvoznu infrastrukturu dalje od uskog grla Hormuškog tjesnaca”, rekla je, također ponudivši pomoć u popravku energetske infrastrukture Zaljeva oštećene u ratu.
Petina svjetske nafte i plina inače prolazi kroz Hormuški tjesnac, ali je rat uvelike zatvorio plovni put, što je dovelo do skoka cijena goriva.
Rano u petak nafta Brent poskupila je 98 centi na 100,33 dolara po barelu. Američka referentna nafta porasla je za 81 cent na 96,66 dolara po barelu.
Von der Leyen je ponovila da su kao rezultat poskupljenja nafte i plina, računi za energiju 27-članog bloka u posljednja 43 dana naglo porasli za 25 milijardi eura (29,3 milijarde dolara).
Ni ona ni predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa nisu dali precizne detalje o tome koji se projekti razmatraju niti kada će krenuti dalje. No, von der Leyen se osvrnula na ekonomski koridor Indija-Bliski istok-Europa između EU-a i najveće svjetske demokracije.
Von der Leyen je rekla da će summit između EU-a i Vijeća za suradnju u Zaljevu zakazan za kasnije ove godine objema stranama dati priliku da istraže takve projekte.
Usredotočenost EU na svoje južne susjede
Cipar, otočna država koja graniči s Libanonom, Sirijom, Izraelom i Turskom, trenutno predsjeda EU-om. Ciparski predsjednik Nikos Christodoulides nastojao je približiti blok zemljama Bliskog istoka kako bi ojačao njihova gospodarstva i ojačao njihovu sigurnost.
Taj fokus su naglasili njegovi gosti na neformalnom summitu čelnika EU-a: sirijski predsjednik Ahmad al-Sharaa, egipatski predsjednik Abdel-Fattah El Sissi, libanonski predsjednik Joseph Aoun, jordanski prijestolonasljednik Hussein i glavni tajnik GCC-a Jasem Mohamed AlBudaiwi.
“Znamo da Europa treba Siriju onoliko koliko Sirija treba Europu”, rekao je Al-Sharaa, dok je Aoun pozvao na potporu EU-a za obnovu njegove ratom razorene zemlje.
Costa je pohvalio Aouna zbog zabrane vojnih aktivnosti Hezbollaha koje je nazvao “egzistencijalnom prijetnjom” Libanonu, obećavši pomoći zemlji u razoružavanju militantne skupine.
Costa je rekao da “Europska unija nije dio sukoba, ali mi ćemo biti dio ovog rješenja”.
Skupine za ljudska prava kritikovale su čelnike EU-a jer nisu povećali pritisak na Izrael zbog njegovih vojnih kampanja na Bliskom istoku.
Čelnici EU-a, uključujući njemačkog kancelara Friedricha Merza, rekli su da neće ukinuti sankcije Iranu sve dok se ne riješi niz pitanja, uključujući okončanje njegovog raketnog programa i potporu opunomoćenicima u regiji.
Prerano je govoriti o ukidanju bilo kakvih sankcija, rekao je Costa.
Sam Cipar bio je napadnut početkom rata kada je dron Shahed ispaljen iz Libanona 2. ožujka oštetio hangar za zrakoplove u britanskoj vojnoj bazi na južnoj obali otoka. Grčka, Francuska, Italija, Španjolska i Nizozemska poslale su ratne brodove sa sposobnostima protiv dronova da obrane otok.
To je potaknulo obnovljeni interes za klauzulu u temeljnim ugovorima EU-a o uzajamnoj pomoći ako je zemlja članica napadnuta.
Christodoulides je rekao da su se čelnici EU-a složili započeti stvaranje formalnog mehanizma za takve odgovore jer su se složili da su “ad hoc aranžmani” nepouzdani.
——- javio je iz Bruxellesa McNeil. Pisac Associated Pressa Baraa Anwer iz Rijada, Saudijska Arabija, doprinio je ovom izvješću.
