Meta započela je ambiciozan, ali i kontroverzan projekt u kojem bilježi gotovo svaki digitalni korak svojih zaposlenika, piše TechRadar. Cilj je jasan – prikupiti podatke za razvoj umjetne inteligencije koja može samostalno obavljati uredske zadatke, a sve se odvija u trenutku kada kompanija priprema značajne rezove, što dodatno pojačava zabrinutost oko nadzora zaposlenika.
Program pod nazivom „Model Capability Initiative” prati pokrete mišem, pritiske tipki na tipkovnici pa čak i povremeno snima zaslone računala. Ideja je razumjeti kako ljudi zaista koriste softver u svakodnevnom radu i te obrasce prenijeti na AI sustave, jer upravo takvi detalji čine razliku u treniranju umjetne inteligencije.
Iz Mete poručuju da je riječ o prilici za napredak tehnologije. U internim komunikacijama zaposlenicima se naglašava da mogu pomoći razvoju AI-ja jednostavno obavljajući svoj posao, no dio radnika ovaj potez opisuje kao zabrinjavajući i čak „distopijski”, što otvara pitanje granica između inovacije i privatnosti na radu.
Tehnološki sektor ulazi u novu fazu u kojoj umjetna inteligencija više ne generira samo sadržaj, već izvršava konkretne zadatke. Kako bi to postigla, mora učiti iz stvarnih primjera, a Metin pristup temelji se upravo na snimanju svakodnevnih aktivnosti zaposlenika, čime se stvara baza za razvoj naprednih AI agenata.
Za razliku od klasičnog nadzora na radnom mjestu, ovaj sustav ide korak dalje. Bilježe se i najsitnije interakcije – od kretanja kroz izbornike do korištenja prečaca na tipkovnici – stvarajući detaljnu mapu načina rada, što predstavlja novu razinu digitalnog nadzora.
Tvrtka tvrdi da se prikupljeni podaci neće koristiti za evaluaciju radnog učinka te da su implementirane zaštite osjetljivih informacija. Ipak, teško je ignorirati širi kontekst u kojem se ovaj projekt odvija, jer Meta istovremeno planira otpuštanja koja bi mogla zahvatiti do 20 posto radne snage, što dodatno pojačava strah od automatizacije poslova.
Istodobno, kompanija ulaže ogromna sredstva u razvoj umjetne inteligencije, s planiranim kapitalnim izdacima od čak 135 milijardi dolara. Ova strategija jasno pokazuje smjer u kojem se Meta kreće — prema svijetu u kojem će sve veći broj zadataka preuzeti strojevi, čime se redefinira uloga zaposlenika u budućnosti rada.
Razina detalja koju ovaj program prikuplja neuobičajeno je visoka i više podsjeća na industrijska okruženja nego na uredski rad. Takav pristup mogao bi izazvati otpor, osobito u Europi gdje su pravila o zaštiti podataka znatno stroža, što otvara pitanje kako će se ovaj model uklopiti u regulativu privatnosti.
Ako se Metin eksperiment pokaže uspješnim, malo je vjerojatno da će ostati izoliran slučaj. Potražnja za podacima o stvarnom ponašanju korisnika samo će rasti kako AI sustavi postaju sve sposobniji za izvršavanje zadataka, a krajnji cilj je stvaranje tehnologije koja može u potpunosti oponašati ljudski rad, što dugoročno mijenja odnos između ljudi i umjetne inteligencije.
