U zagrebačkom Hotelu Dubrovnik u petak u 18 sati započeo je dvodnevni TradFest, festival posvećen „tradiciji i konzervativnim idejama“. Događaj organiziraju udruge Vigilare i Ordo Iuris Hrvatska, a održava se pod nazivom „Pad liberalizma i novi uspon kršćanskih nacija“. Na skupu su se okupili istaknuti predstavnici domaće crkveno-konzervativne scene.
Među sudionicima su predsjednik udruge Vigilare Vice Batarelo, kardinal Vinko Puljić, umirovljeni vrhbosanski nadbiskup poznat po služenju mise za bleiburške žrtve u Sarajevu, te profesor Fakulteta političkih znanosti Boris Havel. Havel je ovih dana izazvao reakcije dijela studenata nakon što je na fakultet doveo brata Benjamina Netanyahua kako bi održao predavanje što je u dijelu akademske zajednice izazvalo nezadovoljstvo.
Veliku pozornost izazvao je panel pod nazivom „BiH: neuspjela država i nužnost trećeg hrvatskog entiteta“, koji je već prije samog početka događaja izazvao snažne reakcije u Bosni i Hercegovini. Brojni tamošnji mediji i analitičari ocijenili su neprihvatljivim da se u glavnom gradu susjedne zemlje raspravlja o unutarnjem ustroju BiH, ističući kako je riječ o pitanju koje pripada isključivo njezinim institucijama i građanima.
Reorganizacija BiH
Najviše polemika izazvalo je izlaganje Ivana Pepića sa Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“, koji je predstavio prijedlog teritorijalne reorganizacije Bosne i Hercegovine. Prema tom modelu, država bi bila podijeljena na Republiku Srpsku, „hrvatsku republiku“, „bošnjačko-muslimansku republiku“ te Brčko distrikt, piše Klix.ba.
Na prikazanoj karti posebno je istaknuta tzv. „Croat Republic“, koja bi obuhvaćala zapadnu Hercegovinu i mostarsko područje, uz izdvojene teritorije u središnjoj Bosni i Posavini. Pepić smatra da bi takvo rješenje, po uzoru na Belgiju, moglo osigurati ravnopravnost konstitutivnih naroda. Predložene ideje izazvale su niz oštrih reakcija.
Saborski zastupnik bošnjačke nacionalne manjine Armin Hodžić ocijenio je skup kao „događaj margine političkog spektra“, optuživši sudionike za prenošenje političkih stavova Milorada Dodika u Hrvatsku. „Zamislimo da se u Njemačkoj organizira konferencija pod nazivom ‘Neuspjela Francuska i njena teritorijalna reorganizacija’. To bi bilo nezamislivo“, poručio je Hodžić.
Reagirala SDA
S druge strane, saborski zastupnik Nino Raspudić ustvrdio je da rasprava nije usmjerena na razbijanje Bosne i Hercegovine, već na traženje modela koji bi osigurao njezin opstanak uz ravnopravnost svih naroda. Dodatne kontroverze izazvalo je i sudjelovanje Domagoja Kneževića, posebnog savjetnika ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana, što su pojedini komentatori protumačili kao znak političke potpore skupu.
Na konferenciju je reagirala i Stranka demokratske akcije (SDA), koja je najoštrije osudila događaj, upozorivši da se pod krinkom rasprave o položaju Hrvata u BiH ponovno promoviraju ideje etničkih podjela. U priopćenju su istaknuli da takvi prijedlozi podsjećaju na karte iz devedesetih godina, koje, kako navode, nisu bile „akademska vježba“, već uvod u politike koje su dovele do teških zločina.
“Te karte nisu bile akademska vježba, niti bezazlena politička fantazija. One su bile uvod u politike čiji su nosioci pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju osuđeni za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu. Zbog toga svako novo crtanje etničkih granica u Bosni i Hercegovini predstavlja opasnu političku poruku, direktan udar na suverenitet i teritorijalni integritet naše države, ali i grubo vrijeđanje žrtava politika koje su pokušale realizirati takve projekte”, navedeno je u saopćenju SDA.
Izostanak reakcije
Dodali su kako Bosna i Hercegovina ne može biti prostor za političke eksperimente ili vanjske ideje o „preuređenju“, naglašavajući da se o njezinom ustroju može raspravljati isključivo unutar njezinih institucija i u skladu s voljom građana.
“Njeno unutrašnje uređenje može biti predmet razgovora isključivo u institucijama Bosne i Hercegovine, u skladu sa Ustavom, zakonima i demokratskom voljom njenih građana i naroda. Republika Hrvatska, kao članica Evropske unije i NATO-a, ima posebnu odgovornost da poštuje suverenitet Bosne i Hercegovine. Ne može se govoriti o prijateljskom odnosu prema Bosni i Hercegovini, evropskoj budućnosti i dobrosusjedskoj saradnji, a istovremeno biti domaćin događajima na kojima se dovodi u pitanje suverenitet Bosne i Hercegovine i promoviraju karte novih etničkih podjela”, dodaje se u saopćenju.
U SDA su također izrazili zabrinutost zbog izostanka reakcije vlasti u Bosni i Hercegovini, ocijenivši takvu šutnju ozbiljnim političkim i diplomatskim propustom. “Šutnja institucija, naročito onih kojima rukovode kadrovi probosanskih stranaka, na ovakve provokacije predstavlja zabrinjavajući politički i diplomatski propust. Ta šutnja se pokušava prikriti svjesnim skretanjem pažnje javnosti na efemerne teme, dok se u susjednoj državi javno raspravlja o novim podjelama Bosne i Hercegovine. Državna vlast koja šuti dok se u susjedstvu crtaju nove karte podjela u Bosni i Hercegovini treba da ode jer nije spremna dosljedno štititi interese države”, naglašeno je u saopćenju SDA.
