Rijedak prodor arktičke hladne zračne mase krajem travnja trebao bi sniziti temperature diljem istočne i jugoistočne Europe, što je predstavlja velik rizik od štetnog mraza za vinograde. Na europskom kontinentu smo imali neobično topao početak proljeća, no kraj mjeseca ipak će obilježiti prodor hladne mase.
Iza te promjene stoje ključni meteorološki faktori: Stratosferski poremećaji koji su doveli do slabljenja Polarnog vrtloga u kasnoj sezoni omogućili su arktičkom zraku da se proširi prema jugu, zaobilazeći uobičajeni zapadni tok koji blokira snažan Omega blok iznad sjevernog Atlantika. Naime, opći obrasci se mijenjaju zbog prijelaza prema La Niñi. Formira se klasični Omega blok nad Grenlandom, koji se zadržava nad dalekim sjeverom sve do početka svibnja, učinkovito djelujući kao „transportna traka” za hladan zrak prema središtu Europe, piše Severe Weather Europe.
Ovaj kasnosezonski prodor hladnoće iz arktičkog područja obilježen je postojanim sustavom visokog tlaka i blokirajućim anticiklonom nad sjevernim Atlantikom i Grenlandom. On šalje opsežnu hladnu zračnu masu duboko u srednju, istočnu i jugoistočnu Europu. Vrijeme ovog zahlađenja podsjetit će na događaje tipa „ledenih svetaca”, posebno kritično razdoblje sredinom svibnja kada su dijelovi Europe skloni štetnim mrazovima. No, s obzirom na raniji početak vegetacijske sezone i ubrzan razvoj usjeva ovog proljeća, situacija je jednako ili još kritičnija ako dođe do značajnih jutarnjih mrazova. Pad temperature donijet će vrijednosti i do 10–15 °C ispod sezonskog prosjeka, što predstavlja ozbiljnu prijetnju poljoprivredi, posebno vinogradima i voćnjacima koji su trenutno u osjetljivoj fazi cvatnje.
Prodor arktičke hladnoće u Europu
Napominje se da je toplina početkom travnja (s temperaturama od 20–25 °C i više u nekim područjima) potaknula prerani razvoj vegetacije, čineći potencijalni povratak jutara s mrazom mnogo opasnijim nego uobičajeni zimski mraz. Široko rasprostranjeni mraz vjerojatan je u istočnoj i dijelovima srednje Europe, na Balkanu i u Turskoj.
U višim predjelima Rumunjske i duboko u unutrašnjosti Turske očekuje se i neuobičajen snijeg, dok zapadna Europa bilježi postupno zatopljenje pod utjecajem anticiklone. Vrijeme dolaska hladnoće izuzetno je nepovoljno za regionalnu poljoprivredu. S obzirom na to da su stabla već u cvatu, prognozirane temperature od -2 °C do -5 °C u središnjoj Turskoj i na Balkanu mogle bi dovesti do potpunog gubitka uroda voća i orašastih plodova.
Omega blok nad Atlantikom: Arktička hladnoća prodire u sjevernu i istočnu Europu
Opći vremenski obrazac promijenio se tijekom vikenda uz jačanje blokirajućeg grebena nad Atlantikom i zapadnom Europom prema Grenlandu, što uspostavlja dotok hladnog zraka iz Arktika prema sjeveroistočnoj Europi. Nad baltičkom regijom razvija se duboka visinska ciklona, uz intenzivnu ciklogenezu pri tlu, snijeg i vrlo niske osjetne temperature. Intenzivna hladna masa brzo će se širiti prema jugu u istočnu Europu tijekom nedjelje navečer i ponedjeljka, donoseći znatno hladniji zrak krajem travnja.
Temperature će biti 8–12 °C ispod prosjeka, a hladna masa zahvatit će Poljsku, Skandinaviju, Bjelorusiju, sjevernu Ukrajinu i sjeverozapadnu Rusiju. To će uzrokovati znatno niže temperature pri tlu, uz jutarnje vrijednosti nekoliko stupnjeva ispod ništice u ponedjeljak. Najhladniji zrak i potencijalno štetan mraz očekuju se u velikom dijelu Poljske, Bjelorusije, zapadne Ukrajine, sjeverne Slovačke i sjeverozapadne Rusije, iako će biti vjetrovito. Duboka ciklona nad Baltikom donijet će i obilne snježne padaline dok se kreće preko sjeverozapadne Rusije tijekom nedjelje i ponedjeljka, uz moguće količine od 30–50 cm snijega.
Snijeg se očekuje i u Estoniji i južnoj Finskoj, a još više u sjevernoj Norveškoj zbog snažnog sjevernog strujanja sredinom tjedna. Do sredine tjedna greben nad sjevernim Atlantikom dodatno jača i širi se nad Island, Farske otoke i Grenland. Time se hladni val spušta dalje prema jugu, zahvaćajući istočnu, zatim srednju Europu i Balkanski poluotok. Temperature će biti 10–12 °C ispod normale u mnogim zemljama istočne Europe, a postupno će zahladiti i u dijelovima srednje Europe, uključujući Balkan. Istodobno, zapadna Europa ostaje topla pod utjecajem snažnog anticiklona, uz temperature iznad prosjeka, osobito u zapadnom Mediteranu i jugozapadnoj Europi.
Arktički prodor nastavlja se prema vikendu i početku svibnja
Time nastaje izražen temperaturni kontrast između toplijeg zapada i hladnijeg istoka Europe. Jutarnje temperature u četvrtak i petak mogle bi biti oko ili malo iznad ništice od istočne Njemačke preko Češke i Slovačke do Poljske i Austrije, uz mogućnost mraza u dolinama. Ovaj dipolni vremenski obrazac potrajat će do kraja travnja i početka svibnja.
Do petka, 1. svibnja, snažni greben nad sjevernim Atlantikom razvija se u klasični Omega blok. S jedne strane nalazi se duboka ciklona nad Balkanom i Crnim morem, a s druge još jedna prema Azorima. Toplina se zadržava u zapadnoj Europi, dok se na Balkanu i području Crnog mora pojačava. Temperature će biti 10–15 °C ispod normale, što je vrlo rijetko i ekstremno za početak svibnja. Takve anomalije gotovo sigurno će uzrokovati vrlo hladna jutra u petak i subotu, s temperaturama ispod 0 °C. To je posebno kritično za vinograde na Balkanu, gdje štete mogu biti velike ili čak katastrofalne.
Do sljedećeg vikenda Omega blok slabi, ali hladna jezgra na istočnoj strani dodatno jača zbog sudara hladnog zraka s toplijim zrakom nad istočnim Mediteranom. Vjerojatna je eksplozivna ciklogeneza koja će donijeti obilnu kišu, snijeg i jak vjetar u dijelove Turske. Temperature bi u Turskoj mogle pasti 14–18 °C ispod prosjeka, uz prelazak oborina u obilni snijeg. Tursku očekuje rijetka pojava, proljetni snijeg početkom svibnja. Središnja Anatolija, uključujući Ankaru, priprema se za kasnosezonske snježne padaline, uz moguće značajne količine snijega.
