Francuski lovci Rafale bit će stacionirani na poljskom teritoriju, ali će ostati pod punom francuskom kontrolom. Njihovo raspoređivanje navodno je povezano s planovima za sporazum o nuklearnoj suradnji, prema kojem će Poljska dobiti pristup francuskim nuklearnim bojevim glavama, najvjerojatnije za svoje lovce F-16 ili F-35A. O tome piše specijalizirani medij Military Watch Magazine.
Dok poljski dužnosnici godinama pozivaju na sporazum o nuklearnoj suradnji sa Sjedinjenim Državama, europske zemlje sve više raspravljaju o mogućnosti da Francuska odobri pristup svom nuklearnom arsenalu kako bi članicama EU-a omogućila izvođenje nuklearnih udara neovisno o Washingtonu.
U prvom tjednu travnja, francusko ratno zrakoplovstvo rasporedilo je lovce Rafale u zračnu bazu Šiauliai u Litvi, smještenu 130 kilometara od ruske granice, kako bi vodili NATO-ovu misiju zračnog nadzora Baltika.
U trećem tjednu travnja, ovi su lovci simulirali borbeni sukob s ruskim mornaričkim lovcima Su-30SM lansiranim iz baza u Kalinjingradskoj regiji. Nakon toga, Rafale su pratili ruske strateške bombardere Tu-22M3.
Raspoređivanje borbenih zrakoplova Rafale u Poljskoj za neviđene nuklearne vježbe dolazi usred brzog širenja francuske prisutnosti u istočnoj Europi, kako u zraku tako i na kopnu, te u kontekstu ključne uloge francuskih kopnenih posstrojbi, koje se prvenstveno sastoje od izvođača radova, u sukobu u Ukrajini.
Francuske snage također igraju vodeću ulogu u presretanju i zapljeni civilnih teretnih brodova u međunarodnim vodama koji prevoze rusku robu, posebno fosilna goriva. Ove akcije dio su šire zapadne kampanje koja je međunarodno kritizirana zbog nedostatka pravnog opravdanja.
Lovci Rafale izvode nuklearne napade koristeći ASMP-A, krstareću raketu srednjeg dometa težine približno 1200 kilograma i ograničenog dometa od 300 kilometara. Ključna prednost rakete je brzina od Macha 3, što joj omogućuje prodiranje u teško branjeni neprijateljski zračni prostor i otežava njezino presretanje u odnosu na podzvučne krstareće rakete poput SCALP-a. Raketa koristi kombinaciju inercijalne navigacije i terminalnog radarskog navođenja te nosi bojevu glavu TN81 snage do 300 kilotona. ASMP-A je jedino nuklearno oružje lansirano iz zraka koje je rasporedila neka europska država.
Francuska ostaje jedina nuklearna sila bez jasnog plana za raspoređivanje borbenih zrakoplova pete generacije. Napuštanje F-35 ostavit će njezino ratno zrakoplovstvo jedinom velikom zračnom silom u Europi bez takvih zrakoplova. To osigurava da će ograničenja Rafalea i dalje potkopavati učinkovitost njezina nuklearnog arsenala.
Macronovi planovi
U ožujku 2025. francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je planove za otvaranje četvrte zračne baze za smještaj nuklearnih borbenih zrakoplova, navodeći tekući sukob u Ukrajini kao čimbenik u odluci. Prva nova eskadrila nuklearno naoružanih borbenih zrakoplova Rafale dosegnut će operativnu sposobnost do 2033., a druga do 2036.
Prošli mjesec, francuska vlada navodno je istraživala mogućnosti za razmještaj nuklearno naoružanih borbenih zrakoplova Rafale u Njemačkoj, što je potaknulo njemačkog kancelara Friedricha Merza da pozove na razgovore s britanskim i francuskim kolegama o nuklearnom partnerstvu ili barem o nuklearnoj sigurnosti u Europi. Budući da se Rafale ne koriste široko u Europi, sporazum o nuklearnom partnerstvu mogao bi zahtijevati prilagodbu francuskih bojevih glava za integraciju s borbenim zrakoplovima F-16 ili F-35 koje su kupile Poljska i druge članice NATO-a.
Europa ima više država s nuklearnim oružjem nego bilo koji drugi kontinent: dvije od pet nuklearnih sila svijeta – Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska – kao i Belgija, Njemačka, Italija, Nizozemska i Turska, koje također imaju zajamčen pristup u slučaju rata američkim taktičkim nuklearnim bombama B61 raspoređenim na njihovim teritorijima kao dio programa nuklearne suradnje. Dakle, sedam od petnaest država s nuklearnim oružjem u svijetu nalazi se u Europi.
Moguće je da će zemlje koje već imaju sporazume o podjeli nuklearnog oružja sa Sjedinjenim Državama istovremeno sklopiti slične sporazume s Francuskom kako bi smanjile svoju ovisnost o Washingtonu. Međutim, nije jasno hoće li francuska nuklearna industrija moći proizvesti dovoljne količine nuklearnih bojevih glava ne samo za vlastite potrebe već i za distribuciju drugim članicama NATO-a.
U siječnju je Macron izjavio da će, osim integracije bojevih glava u sustave lansirane iz zraka, Francuska i njezini europski partneri raditi na ubrzanju razvoja novog oružja dugog dometa, naglašavajući potrebu za stvaranjem sposobnosti usporedive s ruskom novom hiperzvučnom balističkom raketom srednjeg dometa Orešnik. Ovi novi sustavi mogli bi igrati i ključnu ulogu u sporazumima o nuklearnoj suradnji.
‘Odgovornost za Europu’: Prva velika vojna strategija moderne Njemačke za idućih 20 godina
