Novi val dojava o bombama zahvatio je više hrvatskih gradova, a policija je ponovno na terenu nakon što su prijetnje stigle na adrese škola, ali i drugih institucija. Evakuacije su provedene u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Dubrovniku, dok nadležne službe provode detaljne preglede objekata.
Riječ je o nastavku serije incidenata koja traje već danima, a podsjetimo da je prošlog tjedna zabilježeno više od 500 lažnih dojava diljem zemlje. Tada su, osim škola, na meti bili i vrtići, trgovački centri te zračna luka u Splitu.
Ministar unutarnjih poslova već je ranije ove događaje okarakterizirao kao mogući oblik hibridnog ratovanja, a sada se postavlja pitanje tko stoji iza svega i koji je stvarni cilj ovakvih prijetnji. Sigurnosni stručnjak Željko Cvrtila upozorava da je u ovom trenutku teško donijeti jasan zaključak.
Tko je kriv?
“Teško je reći tko su počinitelji i koji su motivi. S obzirom na to da se ovakve dojave pojavljuju u više država, moguće je više scenarija – od psihički nestabilnih pojedinaca, preko skupina kojima je to zabava, pa do mogućeg proksi hibridnog djelovanja”, kaže.
Dodaje kako je upravo raspršenost izvora jedan od najvećih problema u istrazi. “Tko je točno iza toga, teško je reći. Radi se očito o više različitih servera, što dodatno otežava pronalazak počinitelja”, objašnjava. Ističe da je ključ u otkrivanju odgovorne osobe ili skupine.
“Najbolja prevencija je da se uhvati počinitelj”, naglašava, ali upozorava da to u ovakvim okolnostima nije jednostavno. Otvara i pitanje samih sigurnosnih protokola. “Treba razmisliti o promjeni postojećih procedura, odnosno o tome treba li u svim slučajevima evakuirati objekte, primjerice gradska poglavarstva”, kaže Cvrtila. Pritom naglašava i jedan dodatni problem koji se sve češće spominje.
Već godinama traje
“Nedostatak policijskih službenika i inače je problem, a ovakve situacije ga dodatno opterećuju”, upozorava. Na pitanje treba li javnost biti upoznata s identitetom počinitelja ako se otkrije, njegov odgovor je jasan. “Svakojako bi javnost trebala saznati ako se počinitelj identificira”, zaključuje. Inače, Ovakve situacije nisu novost u Hrvatskoj, iako su sadašnji razmjeri znatno veći. I ranijih godina bilježeni su valovi lažnih dojava, osobito u velikim gradovima.
Posebno su ostale zapamćene dojave o bombama u trgovačkim centrima, koje su prije nekoliko godina uzrokovale evakuacije i paniku među građanima. U više navrata morali su se prazniti veliki shopping centri u Zagrebu i drugim gradovima, a kasnije se ispostavilo da su prijetnje bile lažne.
Takvi incidenti redovito su dovodili do prekida rada, velikih sigurnosnih operacija i materijalne štete, ali i do dodatnog opterećenja policijskih resursa. Slični scenariji ponavljali su se i u školama, gdje su učenici i zaposlenici morali napuštati zgrade dok su se provodili pregledi. I tada su se, kao i danas, postavljala pitanja o motivima i načinu na koji počinitelji djeluju.
U većini slučajeva pokazalo se da iza takvih dojava stoje pojedinci ili manje skupine, često koristeći anonimne kanale komunikacije. No današnja situacija razlikuje se po obujmu i koordinaciji, što dodatno zabrinjava stručnjake i sigurnosne službe.
Sve to otvara i pitanje dugoročnog pristupa – kako reagirati na dojave, a istovremeno ne paralizirati sustav. Jer svaka dojava, bila ona lažna ili ne, zahtijeva ozbiljnu reakciju i maksimalne sigurnosne mjere.
Upravo zbog toga, upozoravaju stručnjaci, ovakve situacije predstavljaju izazov ne samo za policiju, nego i za cijelo društvo. U međuvremenu, policija nastavlja s provjerama i apelira na građane na smirenost dok se ne utvrde sve okolnosti.
