U Dubrovniku će sutra biti potpisan prijedlog sporazuma između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, nakon što su pregovarački timovi dviju država usuglasili njegov konačni tekst, potvrđeno je za Radioteleviziju BiH. Time se, u rekordno kratkom roku, došlo do suglasnosti svih razina vlasti u BiH, što je rijetkost u politički složenom sustavu kakav je definiran Daytonski sporazum.
Cijeli dan uoči potpisivanja vođeni su intenzivni razgovori kako bi se uskladili i posljednji tehnički detalji, a dokument će sutra potpisati predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto te hrvatski premijer Andrej Plenković. Nakon toga slijedi potvrda u institucijama BiH, uključujući Vijeće ministara i Predsjedništvo, čime bi projekt ušao u operativnu fazu.
No, ovaj sporazum daleko nadilazi tehničku dimenziju energetike. Za Hrvatsku je BiH prostor od vitalnog nacionalnog interesa, prije svega zbog položaja Hrvata kao konstitutivnog naroda. Upravo je koncept konstitutivnosti, ugrađen u Daytonski okvir, temelj političke ravnoteže u BiH, ali i stalna točka prijepora u kojoj Zagreb ima legitimno pravo i obvezu biti proaktivan, a ovo je i najveći projekt nakon samog Daytona.
Politička težina
Projekt Južne interkonekcije dobiva i dodatnu političku težinu. Riječ je o infrastrukturnom zahvatu koji povezuje hrvatski energetski sustav s prostorima u kojima živi značajan broj Hrvata u BiH, od Posušja i Tomislavgrada do srednje Bosne. Time se jača i energetska sigurnost, ali i ukupna povezanost hrvatskog nacionalnog korpusa s matičnom državom.
Sporazum definira izgradnju plinske mreže koja će se protezati od Zagvozda preko zapadne Hercegovine i srednje Bosne do Novog Travnika, uz dodatne pravce prema Mostaru te odvojke za Livno, Gornji Vakuf-Uskoplje, Jajce i Čapljinu, kao i dionicu Kladanj – Tuzla.
Vrijednost investicije mjeri se u milijardama maraka, što ovaj projekt svrstava među najveće infrastrukturne zahvate u modernoj povijesti BiH.
Ključna strateška komponenta projekta je povezivanje BiH s LNG terminalom na Krku, čime se otvara pristup globalnom tržištu plina i smanjuje ovisnost o tradicionalnim dobavnim pravcima. Za Hrvatsku, to znači dodatno učvršćivanje vlastite energetske pozicije u regiji, ali i jačanje utjecaja u procesima koji određuju budućnost jugoistočne Europe.
Važno je naglasiti da se ovakvi projekti ne mogu odvojiti od europske perspektive Bosne i Hercegovine. Stabilna, funkcionalna i energetski povezana BiH preduvjet je njezina ozbiljnog napretka prema članstvu u Europskoj uniji.
U tom procesu, Hrvatska ima dvostruku ulogu, kao susjed i kao članica EU koja najbolje razumije unutarnje odnose u BiH, uključujući pitanje ravnopravnosti Hrvata.
Istodobno, vlasti Federacije BiH već su poduzele konkretne korake za ubrzanje realizacije projekta. Imenovana je Komisija koja će davati stručne ocjene u postupcima izdavanja urbanističke suglasnosti za izgradnju plinovoda „Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska“, uz jasno definirane rokove i obveze.
“Projekt Južna interkonekcija ima strateški značaj za Bosnu i Hercegovinu, jer direktno doprinosi energetskoj sigurnosti zemlje. Izgradnjom ovog gasovoda osigurava se diverzifikacija izvora snabdijevanja prirodnim gasom, čime se smanjuje zavisnost o trenutačnim rutama i otvara put ka stabilnijem energetskom sistemu”, poručili su iz Vlade FBiH.
Za Hrvatsku, međutim, poruka je šira i dugoročnija. Svaki infrastrukturni, energetski ili politički projekt koji stabilizira Bosnu i Hercegovinu i jača položaj Hrvata u njoj, ujedno je i ulaganje u vlastitu sigurnost, utjecaj i budućnost unutar europskog okvira.
Američki čovjek u Bosni zatresao sve: ‘Trumpova administracija je spremna’
