Najnovije mjesečno istraživanje Crobarometra, koje za Dnevnik Nove TV provodi agencija Ipsos, ponovno potvrđuje relativnu stabilnost političke scene u Hrvatskoj, bez velikih potresa, ali uz jasne signale dugoročnih trendova. Rezultate je predstavila reporterka Sabina Tandara Knezović, dok je analizu ponudio Boris Jokić.
Istraživanje je provedeno u razdoblju obilježenom snažnim vanjskim i unutarnjim pritiscima, od energetske krize i blokade Hormuškog tjesnaca do Vladinih intervencija u cijene goriva, rasta troškova života i inflacije koja Hrvatsku drži pri vrhu eurozone. U takvom kontekstu ne čudi da birači zasad ne pokazuju sklonost dramatičnim političkim promjenama.
HDZ i dalje uvjerljivo drži prvo mjesto s 27,7 posto potpore, dok je SDP drugi s 19,8 posto i nakon višemjesečnog pada pokazuje znakove stabilizacije. Treća politička snaga ostaje Možemo! s 12 posto, što je ujedno i njihov najbolji rezultat u posljednjih nekoliko mjeseci. Most je na 7,3 posto i također stagnira nakon rasta, dok se ostale stranke nalaze na znatno nižim razinama potpore. Domovinski pokret bilježi 2,6 posto, Hrvatski suverenisti 2,2 posto, dok Hrvatska stranka umirovljenika i DOMiNO imaju po 2,1 posto.
‘Nema velikih pomaka’
“Očekivano je u ovom trenutku da je ta situacija stabilna i da nema velikih pomaka”, rekao je Boris Jokić, ističući kako prostor za rast postoji prije svega među manjim političkim akterima.
“Izdvojio bih ponajbolji rezultat u posljednjih šest mjeseci za stranku Možemo!, koja je trenutačno na 12 posto, u prethodnom mjesecu imali smo to sa strankom Most, što znači da i druge stranke, koje nisu dvije najveće stranke, imaju pozitivne pomake. Ono što bi se trebalo dogoditi kod oporbe jest dvojako. Jedno je da bi trebali ponuditi neke bolje alternative politikama koje nudi HDZ, a drugo da bi im možda trebali neki novi ljudi. Trebalo bi naći i promovirati neke ljude za koje sam siguran da ih imaju u svojim redovima. S druge strane, ako HDZ želi povećati prednost, trebao bi se paziti nekih stvari koje ih prate, prije svega one se tiču kvalitete života, ekonomskog stanja, a posebice korupcije”, dodao je.
Osvrnuo se i na fragmentiranost desnog političkog spektra.
“Oni se pokušavaju etablirati na desnijoj političkoj sceni od HDZ-a i vjerojatno rade kvalitetno na tome. Problem desnice uvijek je u tome što je ona toliko rascjepkana da su ti postoci gotovo uvijek ispod 3. Da se ujedine, ti bi postoci bili puno veći”, napomenuo je Jokić komentirajući rejting DOMiNO-a.
Kada je riječ o percepciji političara, predsjednik Zoran Milanović i dalje uvjerljivo vodi s 57 posto pozitivnog dojma. Slijedi Biljana Borzan s 39 posto, dok je Tomo Medved treći s 37 posto. Premijer Andrej Plenković pao je na četvrto mjesto s 36 posto, koje dijeli s Nikolom Grmojom i Ivanom Anušićem, dok je Božo Petrov peti s 35 posto.
S druge strane, najnegativniji dojam među ispitanicima ostavlja Ivan Penava s 64 posto, a slijede ga Andrej Plenković s 58 posto te Gordan Jandroković i Tomislav Tomašević s po 57 posto. Među političarima s izraženijim padom popularnosti Jokić je posebno izdvojio Ivana Anušića i Tomu Medveda.
“Oni imaju ozbiljniji trend pada popularnosti. Ivan Anušić i Tomo Medved u veljači su bili na vrhuncu pozitivnog dojma kod ljudi. Ivan Anušić tada je imao 43 posto pozitivnog udjela kod građana, dok je Tomo Medved imao 42. Dva mjeseca kasnije pali su za 7 posto, to je značajan pad. Do njega je došlo vjerojatno jer je u temama o kojima oni progovaraju došlo do otpora u javnoj sferi. Glavni glas tog drugačijeg viđenja tih tema je Zoran Milanović, koji je ujedno i najpopularniji. Kada pogledaš, u toj igri šaha netko dobiva, netko gubi”, objasnio je.
Dodao je i kako je rejting Biljane Borzan stabilan jer proizlazi iz percepcije borbe za prava građana i potrošača, prenosi Dnevnik.
Zanimljiv je i uvid u razlike među biračima. Prema istraživanju, Zorana Milanovića više preferiraju žene, dok Andrej Plenković ima veću potporu među muškarcima. Mlađi ispitanici, posebno oni do 30 godina, slabije prepoznaju političare izvan najužeg vrha.
“Zoran Milanović uvijek je bio popularan kod žena, a Andrej Plenković daje dojam ozbiljnog političara koji se dopada određenom muškom dijelu populacije. Ne treba čuditi to, s tim da treba napomenuti jednu stvar koja će u budućnosti u Hrvatskoj politici biti još izraženija, a to je rodna podjela s obzirom na preferencije. Pokazuje se i u zapadnoj Europi i SAD-u da žene pristaju liberalnijim opcijama, dok muškarci sve više odlaze konzervativnijim opcijama”, rekao je Jokić.
“Radim sa srednjoškolcima, sa studentima na fakultetu. Oni uz dvojicu spomenutih znaju još Tomislava Tomaševića. O Andreju Plenkoviću, Zoranu Milanoviću i Tomislavu Tomaševiću svi imaju stav, već kad dođeš do četvrtog, petog ili šeste, sedme – više nitko ne zna tko je političar, tko ne”, dodao je.
Istraživanje je provedeno između 1. i 20. travnja na uzorku od 990 punoljetnih građana, uz standardnu pogrešku od +/- 3,3 posto, odnosno +/- 3,6 posto za rejtinge stranaka, što potvrđuje da se trenutačni odnosi snaga mogu smatrati relativno stabilnima, barem u kratkom roku.
