Najnovije političko zaoštravanje na relaciji Sarajevo–Zagreb potaknuto je raspravama na festivalu Tradfest, gdje je ponovno oživljena ideja o ustavnom preustroju Bosne i Hercegovine kroz uspostavu trećeg, hrvatskog entiteta. Dok bošnjačka politička elita ove poruke čita kao izravan nasrtaj na suverenitet i teritorijalni integritet države, legitimitet takvih zahtjeva brane predstavnici HDZ-a BiH i SNSD-a, argumentirajući to pravom naroda na samoodređenje i nezadovoljstvom trenutnim daytonskim okvirom.
Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, Kemal Ademović (samostalni zastupnik, bivši NiP), oštro je osudio skup u hrvatskoj metropoli, nazvavši ga nastavkom stigmatizacije Bošnjaka. Izrazio je duboko žaljenje što su događaju prisustvovali visoki gosti, poput savjetnika hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlić Radmana i kardinala Vinka Puljića. “To je ponovni pokušaj udara na teritorijalni integritet BiH i nije se dogodio prvi put”, poručio je Ademović, uz apel da se politički razgovori o sudbini zemlje vode isključivo unutar njezinih granica, a ne putem “performansa” u susjedstvu.
S druge strane, zastupnica HDZ-a BiH Marina Pendeš odlučno je odbacila teze da je službeni Zagreb inicijator ovih ideja, naglasivši da su panel organizirali sami Hrvati iz BiH koji su duboko nezadovoljni svojim položajem. Podsjetila je na demografske gubitke i ratna stradanja kao ključne faktore sadašnjeg stanja. “Analizirajte koliko nas nema od 1991. godine. Ako je netko zadovoljan, ja nisam, ni Daytonom niti Republikom Srpskom”, izjavila je Pendeš, dodajući kako su prezentirane mape tek zorni podsjetnik na 250 tisuća protjeranih Hrvata.
‘Hrvatska Republika’ i potraga za novim modelima ravnopravnosti
Posebnu pažnju izazvala je prezentacija karte “Hrvatske republike”. Prema tom prijedlogu, novi bi entitet obuhvaćao zapadnu Hercegovinu, mostarsko područje te određene enklave u središnjoj Bosni i Posavini. Sudionik panela Pepić povukao je paralelu s belgijskim federalnim modelom, tvrdeći da bi takva decentralizacija osigurala stvarnu ravnopravnost triju konstitutivnih naroda. Ipak, upravo je vizualizacija novih granica unutar BiH postala glavni okidač za oštre reakcije sarajevskih krugova koji u tome vide pokušaj oživljavanja ratnih ciljeva.
Dok SDP-ov zastupnik Saša Magazinović odbacuje cijelu priču kao “lupanje gluposti” koje ne zaslužuje ozbiljnu političku pažnju, zamjenik predsjedatelja Doma naroda Nikola Špirić (SNSD) staje u obranu prava na dijalog. On smatra da optužbe na račun Hrvata dodatno dijele zemlju i potiču opasnu nacionalnu homogenizaciju. “Ne mogu vjerovati da se u ovoj zemlji ne može naći rješenje koje će odgovarati konstitutivnosti hrvatskog naroda, ali ga treba tražiti, a ne optuživati”, naglasio je Špirić, poručivši da razgovor ne može ništa pokvariti dok god se ne urušava teritorijalni integritet.
Daytonski okvir kao crvena linija za oporbu iz RS-a
Unatoč razumijevanju koje dolazi iz redova vladajućeg SNSD-a, oporba iz Republike Srpske ostaje nepokolebljiva u obrani dvoentitetske strukture. Zastupnik PDP-a u Domu naroda Nenad Vuković jasno je dao do znanja da je treći entitet za njih neprihvatljiv eksperiment.
Iako podržavaju modifikaciju Izbornog zakona koja bi Hrvatima jamčila izbor vlastitog člana Predsjedništva, Vuković je poručio da “nisu potrebne promjene koje bi išle dalje od toga”, čvrsto ostajući pri slovu Daytonskog sporazuma.
Konaković: ‘Uznemireni smo porukama iz Zagreba’
Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine uputilo je službenu protestnu notu Republici Hrvatskoj zbog poruka o teritorijalnom preustroju BiH iznesenih na konferenciji Tradfest u Zagrebu. Ministar Elmedin Konaković u noti ističe kako su stavovi o uspostavi „trećeg entiteta“ nedopustivi i suprotni ustavnom poretku BiH te da izravno narušavaju dobrosusjedske odnose. Posebno se naglašava nezadovoljstvo sudjelovanjem predstavnika hrvatske vlasti, konkretno savjetnika ministra Gordana Grlića Radmana, čime je događaj, unatoč organizaciji civilnog sektora, dobio službenu dimenziju koja je uznemirila građane BiH.
Službeno Sarajevo u dopisu traži hitno očitovanje hrvatskih institucija i jasno ograđivanje od iznesenih ideja o prekrajanju granica unutar BiH, ocjenjujući ih štetnima za regionalnu stabilnost. Konaković poručuje kako se ustavne reforme mogu provoditi isključivo kroz institucije BiH, uz poštivanje presuda Europskog suda za ljudska prava, a ne na skupovima u susjedstvu.
