Svaka treća boca na policama trgovina u Hrvatskoj dolazi iz uvoza, a broj hektara pod vinogradima i dalje pada, prenosi N1.
Voditelj Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) Darko Cenbauer naglasio je kako je pad proizvodnih resursa danas najveći izazov u vinogradarstvu. Ističe da konstantan pad vinogradarskih površina traži sinergijsko djelovanje svih aktera uključenih u tu priču, da bi se promijenio taj trend.
Spas primarno vidi u potporama, što se već radi na razini države, odnosno resornog ministarstva, a želja mu je i zaštita domaće proizvodnje u odnosu na uvoz.
“Možda i najbitnija stvar je da svatko krene sam od sebe i odluči se za kupovinu hrvatskog vina. Samim time pomoći ćemo oporavku ovog sektora”, rekao je Cenbauer.
Upitan jesu li hrvatski vinogradari u mogućnosti koristiti nove skupe tehnologije, rekao je da se 98 posto svih domaćih vinogradara i vinara odnosi na male proizvođače, a da je nova tehnologija financijski zahtjevna. Predlaže da se ti proizvođači okrenu natječajima da pomoću njih dođu do određenih sredstava iz fondova i tako si osiguraju mjesto na tržištu.
Predstavnica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore Žaklina Jurišić također je istaknula da pada proizvodnja vina, a uvoz vina stalno raste zbog rastuće potrošnje. “Izloženi smo velikoj konkurenciji na europskom tržištu”, smatra Jurišić, dodavši da unatoč lošim pokazateljima Hrvatska ima svojih prednosti, a to je mozaik četiri vinske regije i veliki broj autohtonih sorti grožđa od kojih se rade vrhunska vina.
Po njezinim riječima, svaka treća boca vina koja se nalazi na policama domaćih trgovina dolazi iz uvoza uz ostalo i jer naša zemlja nije samodostatna u proizvodnji vina. Stupanj samodostatnosti tog proizvoda iznosi oko 70 posto.
Dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu Aleksandar Mešić ukazao je na problematiku klimatskih promjena, pojavu novih štetnih organizama te brojne administrativne prepreke s kojima se suočavaju vinogradari i vinari.
– Svijet ide prema razdoblju kada će težak ljudski rad u vinogradima postupno zamjenjivati robotika – rekao je i istaknuo da će čovjek i dalje ipak ostati u u središtu. Naglasio je da će se zbog klimatskih promjena morati prilagođavati novim uvjetima vegetacijske sezone te kako je potrebno prokrčiti stare, zapuštene i napuštene vinograde budući da su oni često izvor zaraze za komercijalne proizvođače.
J.T.
