Premijer Hrvatske Andrej Plenković u srijedu je zahvalio Sjedinjenim Američkim Državama na ubrzanju realizacije projekta Južne plinske interkonekcije, poručivši kako će se projekt „sigurno” provesti ako Bosna i Hercegovina ispuni preuzete obveze.
Dan ranije, Plenković i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto potpisali su sporazum o izgradnji plinovoda kojim će se povezati plinska infrastruktura Hrvatske i BiH. Uz to, potpisana je i zajednička izjava sa SAD-om o podršci ovom projektu.
Govoreći na marginama skupa Inicijativa triju mora u Dubrovniku, Plenković je istaknuo kako je cilj bio da se sporazum potpiše upravo na tom događaju kako bi dobio dodatnu „vidljivost” i „značaj”.
Južna interkonekcija, koja će Bosnu i Hercegovinu povezati s LNG terminalom na Krku, predstavlja strateško energetsko oslanjanje BiH na Hrvatsku, naglasio je hrvatski premijer. Dodao je kako je upitno bi li projekt uopće bio realiziran bez zakonski reguliranog uključivanja američkih investitora.
Ulazak američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy u projekt omogućen je izmjenama zakona o Južnoj interkonekciji koje je u ožujku usvojio Parlament Federacije BiH.
„Zato treba američkoj strani zahvaliti na ubrzanju tog procesa”, rekao je Plenković.
EU nema razloga naknadno propitivati projekt
Komentirajući primjedbe koje su na sporazum stigle iz Europske unije, Plenković je istaknuo da su europske institucije bile pravodobno informirane te da je Hrvatska više puta naglašavala strateški značaj projekta.
„Cijeli projekt mogao se realizirati i europskim sredstvima da je EU rekao ‘da’, pa nema smisla da ga sada naknadno propituje”, poručio je.
Dodao je kako je Hrvatska potpisivanje sporazuma uvjetovala ekonomskom isplativošću, odnosno osiguranjem minimalnog zakupa transportnih kapaciteta.
„Logično je da postoje osigurači jer Hrvatska mora biti sigurna da će se ulaganje isplatiti, kao i da će BiH realizirati sve što je najavljeno s druge strane granice”, rekao je.
Za Hrvatsku je, naglasio je, ključno osigurati kupce za oko 1,5 milijardi kubičnih metara plina koji bi ovim plinovodom trebali stizati u BiH, zemlju koja još nije u potpunosti plinificirana.
„Projekt će se sigurno realizirati ako se s bosanskohercegovačke strane uradi sve što je dogovoreno”, ponovio je Plenković.
Hrvatski dio plinovoda, od Dugopolja preko Imotskog do granice s BiH, bit će dug 72 kilometra, a procijenjena vrijednost iznosi oko 170 milijuna eura.
„Plinacro ima spremnu svu projektnu dokumentaciju i smatramo da se realizacija mora dogoditi”, zaključio je Plenković, prenosi Hina.
