Dok hrvatski zdravstveni sustav ima problem dugim listama čekanja, nedostatkom kadra i stalnim pritiskom na bolničke proračune, Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) otvorila je novo pitanje: kamo odlazi javni novac namijenjen zdravstvu? Prema financijskom planu HZZO-a, ukupni rashodi za 2025. godinu planirani su na gotovo 6,5 milijardi eura, a upravo u tom kontekstu HUBOL upozorava da su javne zdravstvene ustanove u posljednjih pet godina Udruzi poslodavaca u zdravstvu uplatile više od 2,5 milijuna eura.
Hrvatska udruga bolničkih liječnika objavila je u srijedu da su javne zdravstvene ustanove tijekom pet godina Udruzi poslodavaca u zdravstvu, poznatijoj kao UPUZ, isplatile više od 2,5 milijuna eura. Zbog toga su pozvali ravnatelje bolnica i drugih zdravstvenih ustanova da prekinu daljnje financiranje te udruge javnim novcem.
“Prema podacima koje je HUBOL prikupio, javne zdravstvene ustanove u pet su godina UPUZ-u isplatile više od 2,5 milijuna eura za članarine, kotizacije i druge troškove. U prošloj u odnosu na 2021. godinu iznos koji UPUZ uzima iz javnog zdravstva se povećao za 120 posto”, priopćili su iz HUBOL-a.
Financiranje interesne udruge
Iz udruge ističu da je riječ o sredstvima koja su, prema njihovu stajalištu, trebala biti usmjerena ondje gdje je najpotrebnije, pacijentima, opremi, dijagnostici i zdravstvenim radnicima. “Radi se o novcu koji je trebao služiti pacijentima, opremi, dijagnostici i zdravstvenim radnicima, a ne financiranju interesne udruge”, poručuju iz HUBOL-a.
Pritom navode da se za više od 2,5 milijuna eura moglo nabaviti 50 najsuvremenijih inkubatora za prerano rođenu djecu, jedan PET/CT uređaj za jug Hrvatske ili dvije magnetske rezonance, za bolnice u Karlovcu i Dubrovniku. HUBOL dodaje da je riječ i o iznosu koji je mogao biti uložen u poboljšanje kvalitete palijativne skrbi, ali i u edukaciju liječnika te drugih zdravstvenih djelatnika, za što bolnice, kako navode, često tvrde da nemaju dovoljno novca.
Posebno problematiziraju ulogu UPUZ-a. Prema njihovu tumačenju, ta se organizacija predstavlja kao udruga zdravstvenih ustanova, ali u stvarnosti djeluje kao interesna udruga njihovih ravnatelja. “Prema podacima koje je HUBOL dosad prikupio, najmanje 145 ustanova članice su UPUZ-a čije financijsko izvješće nije javno dostupno. Ako je novac javan, onda i podaci moraju biti javni”, poručuju iz HUBOL-a.
Sredstva usmjeriti pacijentima
Iz udruge zato pozivaju ravnatelje, Ministarstvo zdravstva i osnivače zdravstvenih ustanova da zaustave daljnje financiranje UPUZ-a novcem iz javnog zdravstvenog sustava. Naglašavaju da sredstva trebaju biti usmjerena na pacijente, zdravstvene djelatnike i medicinsku opremu.
Prema podacima koje je iznio HUBOL, među većim pojedinačnim uplatama izdvajaju se KBC Split s 101.826 eura i KBC Rijeka s 97.085 eura. KB Dubrava uplatila je 63.758 eura, Opća bolnica Varaždin 49.946 eura, KB Sveti Duh 49.025 eura, a Opća bolnica Zadar 47.802 eura. Među ustanovama koje su također izdvojene kao značajniji uplatitelji HUBOL navodi i Opću bolnicu Pula, slavonskobrodsku bolnicu, KB Merkur te Opću bolnicu Šibensko-kninske županije.
HUBOL tvrdi da se o članstvu javnih zdravstvenih ustanova u UPUZ-u odlučuje diskrecijskom odlukom ravnatelja, a ne upravnih vijeća. Sam UPUZ pritom nazivaju “reliktom bivšeg sustava”. Iz HUBOL-a naglašavaju da ne osporavaju pravo ravnatelja na udruživanje, ali smatraju da bi takvo članstvo ravnatelji trebali plaćati sami.

Odbijaju dostaviti podatke
Prema njihovu stajalištu, ako ravnatelji žele biti članovi takve udruge, članarinu bi trebali plaćati “od svojih osobnih prihoda, a ne sredstvima javnog zdravstva”. U priopćenju navode i da članstvo u UPUZ-u, prema njihovu mišljenju, “ne pridonosi zakonitom i učinkovitom vođenju zdravstvene ustanove”. Kao primjer ističu tri klinička bolnička centra, Zagreb, Osijek i Sestre milosrdnice, za koje navode da nisu članovi UPUZ-a, a uspješno funkcioniraju.
Dodaju i da je, od nekoliko tisuća privatnih pružatelja zdravstvene skrbi, od malih ljekarni do velikih privatnih specijalnih bolnica, članova UPUZ-a tek desetak. HUBOL smatra da udruge poslodavaca imaju smisla kada zastupaju privatne poslodavce, ali da je situacija u javnom zdravstvu drukčija.
“U javnom zdravstvenom sustavu, poslodavca već predstavlja Ministarstvo zdravstva. Sudjelovanje privatne udruge ravnatelja u kolektivnom pregovaranju samo je skupo dupliranje uloge države”, zaključuju iz HUBOL-a. Iz udruge navode i da su od oko 170 javnozdravstvenih ustanova zatražili podatke o uplatama UPUZ-u za razdoblje od 2021. do 2025. godine. Prema njihovim tvrdnjama, petnaestak ustanova odbilo je, i nakon više zahtjeva i objašnjenja, dostaviti podatke za razdoblje od 2021. do 2023. godine.
Šest ustanova, tvrde iz HUBOL-a, uopće nije odgovorilo na njihov zahtjev. Riječ je o Općoj bolnici Gospić, Psihijatrijskoj bolnici Lopača, Domu zdravlja Primorsko-goranske županije, Zavodu za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije, Zavodu za hitnu medicinu Zadarske županije i Ugovornoj zdravstvenoj ustanovi Ljekarna Korčula.

