Politička kriza oko izbora ustavnih sudaca dobila je novi, očekivani rasplet – Hrvatski sabor u četvrtak neće glasati o kandidatima za Ustavni sud jer ta točka uopće nije uvrštena u dnevni red glasovanja. Time je potvrđeno da politički dogovor i dalje ne postoji, a sustav ostaje u svojevrsnoj blokadi.
Rasprava o kandidatima održana je dan ranije, nakon što je vladajuća većina u saborskom Odboru za Ustav predložila Željka Pajalića, Mladena Sučevića i Gorana Selanca. No oporba, predvođena SDP-om i platformom Možemo, jasno je poručila da neće sudjelovati u izboru koji, kako tvrde, počiva na “ucjenama i ultimatumima”. Iz HDZ-a su uzvratili optužbama da upravo oporba opstruira izbor sudaca Ustavnog suda i predsjednika Vrhovnog suda.
Kako dvotrećinska većina očito ne postoji, glasanje je odgođeno. Predsjednik Odbora za Ustav Ivan Malenica najavio je da bi se o sucima moglo odlučivati tek za dva tjedna, u tjednu od 11. do 15. svibnja, kada Sabor nastavlja s radom nakon stanke. Do tada se, kako je rekao, očekuje i prijedlog predsjednika Republike za čelnika Vrhovnog suda, čime bi se, barem formalno, stvorili uvjeti za politički paket odluka. No upravo to “paketiranje” pokazuje da problem nije pravne, nego političke prirode.
Sustav na čekanju
Već ranije su stručnjaci upozoravali da se radi o pat-poziciji u kojoj nijedna strana ne želi popustiti. U praksi to znači da ključne institucije ostaju taoci političkog dogovora koji ne postoji. Iako Ustavni sud zasad može funkcionirati, jasno je da se prostor za manevriranje smanjuje. Odgoda za dva tjedna ne rješava problem, nego ga samo odgađa, a pritom dodatno nagriza povjerenje u institucije.
Pravnik Pero Kovačević u izjavi za naš portal ide i korak dalje, tvrdeći da ovakva situacija nije iznimka, nego pravilo koje traje desetljećima. “Otkad postoji hrvatska država, suce Ustavnog suda nikada se nije biralo prema kvalifikacijama nego prema dogovoru SDP-a i HDZ-a. To nas prati od početka do dana danas i nije problem u odabiru nego u dogovoru. Želi se da to budu ljudi koji njima odgovaraju i koji će zastupati njihove ideološke i druge interese. To je bilo, bit će i nažalost ostaje i dalje”, kaže Kovačević.
Dodaje kako aktualni politički sukob ne treba promatrati kao stvarni prijepor oko kandidata, nego kao nastavak dugogodišnje prakse političke trgovine. “Ovo sve su priče HDZ-a, SDP-a, vladajućih i oporbe – pokušaji zavaravanja javnosti. Ustavni sud može funkcionirati, zato su dali i rok od dva tjedna jer će se vjerojatno opet dogovoriti, ali to je žalosno sve skupa”, poručuje. Ova izjava dodatno potvrđuje ono na što su i drugi analitičari upozoravali – da se izbor ustavnih sudaca pretvorio u borbu za politički utjecaj, a ne u proces koji bi trebao osigurati stručnost i neovisnost najviše pravosudne instance.
Sredstvo balansiranja
U takvom odnosu snaga, izbor sudaca postaje sredstvo političkog balansiranja, a ne jamstvo ustavne stabilnosti. Upravo zato niti jedna strana ne želi popustiti, svjesna da bi gubitak utjecaja u Ustavnom sudu mogao imati dugoročne posljedice. Istodobno, cijeli proces dodatno je opterećen povezivanjem s izborom predsjednika Vrhovnog suda, što cijelu situaciju pretvara u širi politički paket u kojem se sve odluke uvjetuju međusobno.
Iako formalno još nema potpune blokade, sve je više znakova da se sustav približava granici funkcionalnosti. Svako novo odgađanje povećava rizik da ključne odluke ostanu na čekanju, a pravna sigurnost dodatno oslabi.
U konačnici, pitanje ipak nije hoće li doći do dogovora, nego kada – i pod kojim uvjetima. A kako sada stvari stoje, politička volja za kompromisom i dalje je minimalna. Dok vladajući i oporba razmjenjuju optužbe, institucije čekaju. A upravo u tom čekanju, upozoravaju stručnjaci, leži najveći problem jer sustav koji ovisi o političkom dogovoru koji stalno izostaje, teško može dugoročno funkcionirati.
