Dopredsjednica HDZ-a BiH i kandidatkinja za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH Darijana Filipović izjavila je kako toj instituciji treba vratiti izvornu ustavnu ulogu, u kojoj će Hrvati biti legitimno zastupljeni kao konstitutivan narod, zajedno s Bošnjacima i Srbima.
U intervjuu za Večernji list naglasila je da Predsjedništvo BiH nije prostor za političke eksperimente. „To je diplomatska, sigurnosna i ustavno definirana dužnost, mjesto gdje se štite kolektivna prava svakog konstitutivnog naroda“, poručila je, dodajući da takva pozicija zahtijeva političko iskustvo i razumijevanje institucionalnih procesa.
Govoreći o pitanju legitimnog predstavljanja, upozorila je na praksu izbora hrvatskog člana glasovima većinskog naroda. „Praksa da se izabere bošnjački član Predsjedništva, a onda i dijelom glasova neki politički radikal na hrvatsko mjesto ozbiljno je narušila povjerenje“, istaknula je Filipović.
Uzajamno uvažavanje
Na odnose između Hrvata i Bošnjaka gleda kroz potrebu uzajamnog uvažavanja. „Kolektivno sjećanje nije isto i nikad neće biti, ali to nije prepreka za dobre odnose. Preduvjet svega je uzajamno uvažavanje“, rekla je.
Kao jedan od ključnih ciljeva istaknula je vraćanje političke dinamike u rad Predsjedništva, za koje tvrdi da posljednjih godina bilježi manjak inicijativa i utjecaja. „Želim vratiti tu dinamiku i koristiti tu poziciju za pokretanje političkih inicijativa važnih za razvoj i kvalitetu života u BiH“, poručila je.
Upozorila je i da podjela hrvatskih glasova na izborima može dovesti do ponavljanja ranijih scenarija. „Svaka podjela hrvatskih glasova omogućava ponovno izbor bošnjačkog kandidata na hrvatsku poziciju“, kazala je.
Govoreći o energetici, Filipović je potpisivanje sporazuma o Južnoj plinskoj interkonekciji između BiH i Hrvatske ocijenila važnim korakom. Istaknula je da je riječ o projektu koji može doprinijeti energetskoj neovisnosti i otvoriti prostor za međunarodne investicije, naglasivši pritom važnost suradnje s Hrvatskom i partnerima iz SAD-a.
Foto: Nikola Vilic / CROPIX
Što su uopće izbori u BiH?
Inače, za oko pet mjeseci pred Bosnom i Hercegovinom su opći, odnosno parlamentarni izbori. Biraju se članovi županijskih skupština, zastupnici u federalnom, parlamentu Republike Srpske, kao i zastupnici u državnom parlamentu i članovi Predsjedništva BiH.
Izbori u BiH svaki put do sada imaju građanski princip biranja zastupnika, a po nacionalnom ključu se bira jedino Predsjedništvo BiH, te članovi doma naroda, gornjeg, nacionalno koncipiranog doma koji brinu o vitalnim nacionalnim interesima Hrvata odnosno Srba i Bošnjaka.
U BiH je na snazi manjkav izborni zakon koji brojnijim Bošnjacima zbog rupa u zakonu omogućuju Bošnjacima da preglasaju Hrvate i na taj način naruše konsosijacijski model upravljanja državom kojega je ustavotvorac zamislio.
Zamjeraju HDZ-u
U nekoliko navrata već u posljednjih četvrt stoljeća Bošnjacima je to polazilo za rukom, a najveći simbolički primjer toga je Željko Komšić. Primjerice, u Županiji Zapadnohercegovačkoj, koja po popisu stanovništva ima oko 100 tisuća građana od kojih se više od 99 posto izjašnjava Hrvatima, Željko Komšić je na prošlim izborima osvojio svega 118 glasova, odnosno manje od pola posto.
Tada su Hrvati imali jednu kandidatkinju, Borjanu Krišto, no unatoč sveopćoj mobilizaciji nisu uspjeli izvojevati svog predstavnika u tročlanom državnom vrhu.
Dio hrvatske oporbe predvođene s pet stranaka koje odbijaju lojalnost HDZ-u BiH jer mu zamjeraju neriješeno hrvatsko nacionalno pitanje u toj zemlji će nastupiti sa svojim kandidatom na izborima za Predsjedništvo, a ostaje za vidjeti hoće li rascjepkanost hrvatskog biračkog tijela ponovo rezultirati time da Bošnjaci ponovo izaberu hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
