Peking je spreman uzvratiti protumjerama Europskoj uniji ako usvoji zakonodavstvo kojim bi kineskim tvrtkama ograničila pristup jedinstvenom tržištu, izjavio je visoki trgovinski dužnosnik. Odnosi su se zbog toga dodatno zaoštrili. Sve snažnija industrijska politika Europe izaziva veliko nezadovoljstvo u Pekingu, koji se i sam dugo oslanja na državnu intervenciju u gospodarstvu.
Na rijetkoj konferenciji za novinare u kineskom veleposlanstvu u Bruxellesu u srijedu, dužnosnici su se žestoko usprotivili predloženim pravilima EU-a koja bi kineskim tvrtkama zabranila sudjelovanje u javnim natječajima ili opremanje ključnih mreža.
“Ako europska strana inzistira na usvajanju ovih prijedloga i kineske tvrtke tretira diskriminatorno, Kina će morati poduzeti protumjere”, rekao je Suo Peng, ministar za trgovinu pri kineskoj misiji u EU-u. “Nadamo se da EU neće podcijeniti čvrstu odlučnost Kine da zaštiti svoje nacionalne interese.”
Zakon o industrijskom ubrzanju zahtijevao bi od europskih vlada da kupuju unutar EU-a ili od “pouzdanih partnera” s kojima Unija ima trgovinske sporazume, među kojima nije Kina. Vlade su veliki potrošači, a javna nabava čini oko 14 posto ukupne gospodarske aktivnosti u EU-u, prenosi Politico.
Sporni zakon
Industrijski zakon, koji je još u fazi pregovora među institucijama EU-a, također bi uveo stroga pravila provjere koja su usmjerena na Peking, iako to nije izrijekom navedeno. Ulaganja veća od 100 milijuna eura iz zemalja koje drže 40 posto udjela proizvodnje u ključnim sektorima, poput baterija, električnih vozila, solarnih panela i kritičnih sirovina, morala bi zadovoljiti uvjete vezane uz zajedničko vlasništvo, prijenos tehnologije i lokalna ulaganja u istraživanje.
Kina ima izrazito snažnu proizvodnu prisutnost u svim tim sektorima. Peking je prošle godine pokazao svoju sposobnost uzvrata kada je ograničio izvoz ključnih minerala kao odgovor na povećanje američkih carina, što je dovelo do toga da je predsjednik Donald Trump promijenio smjer.
Jedan dužnosnik Komisije, koji je želio ostati anoniman kako bi otvoreno govorio, nije bio zabrinut kineskim kritikama. “To znači da radimo upravo ono što trebamo raditi”, rekao je.
Pierre Jouvet, koji je nedavno imenovan glavnim izvjestiteljem za industrijski zakon, zauzeo je sličan stav. Francuski socijalistički zastupnik ovog je mjeseca putovao u Kinu s parlamentarnim izaslanstvom kako bi razgovarao o kineskim internetskim trgovinama poput Sheina i Temua, koje se suočavaju s pooštrenim nadzorom zbog prodaje nesigurnih ili ilegalnih proizvoda u EU-u.
“Pokušaj kineske vlade da izvrši pritisak pokazuje, ako je to uopće još trebalo dokazivati, da je Europa na pravom putu s ovim prijedlogom”, rekao je, dodajući da bi industrijski zakon mogao pomoći “reindustrijalizaciji kontinenta”.
Kineski šok
Kineska tranzicija iz planske ekonomije iz Maoističkog razdoblja u državno vođeni kapitalizam potaknula je nezabilježen gospodarski procvat koji je izvukao 800 milijuna ljudi iz siromaštva.
Povijesno gledano, Komunistička partija Kine zahtijevala je od stranih investitora da dijele tehnološko znanje s lokalnim partnerima, čime je zemlja razvila vodeće industrije poput proizvodnje baterija i električnih vozila. U tom smislu, industrijski zakon EU-a odražava sličan pristup kakav je koristio Peking. No kineski prosvjedi dolaze u kontekstu sve većih napetosti.
Dvije strane su tijekom vikenda razmijenile mjere bojkota nakon što je EU proširio sankcije Rusiji i uključio kineske tvrtke za koje se sumnja da pomažu ratu Vladimira Putina u Ukrajini. Peking je odgovorio zabranom poslovanja za sedam europskih obrambenih tvrtki u Kini, navodeći njihovu prodaju oružja Tajvanu.
Napeti odnosi
Dodatno pojačavajući trgovinske napetosti, EU priprema Zakon o kibernetičkoj sigurnosti, čiji je cilj ojačati sigurnost tehnoloških lanaca opskrbe. Unija planira uvesti strože, obvezujuće mjere za telekom operatere kako bi smanjili upotrebu kineskog tehnološkog diva Huaweija, a slične intervencije planiraju se i u sektorima poput energetskih sustava, sigurnosne opreme i medicinskih uređaja.
Bruxelles cilja na “visokorizične” dobavljače — što se uglavnom odnosi na kineske tvrtke u ključnim sektorima. Predložena pravila uvode nove kriterije za vlade pri odlučivanju o zabrani određenih dobavljača u mrežama, uključujući procjenu “netechnoloških rizika”, poput političkog utjecaja na kompanije.
Kinesko ministarstvo trgovine ovog je mjeseca poručilo da je riječ o “tipičnoj jednostranoj i protekcionističkoj mjeri”, dodajući da će “Kina odlučno reagirati i poduzeti sve potrebne mjere za zaštitu svojih legitimnih prava i interesa” ako EU nastavi tim putem. Bruxelles je i ranije pokušao smanjiti ovisnost telekom operatera o kineskim dobavljačima poput Huaweija i ZTE-a, no nacionalne vlade su oklijevale, strahujući od kineske odmazde.
Diplomatski odnosi između Bruxellesa i Pekinga zasad ostaju napeti, ali visoki dužnosnici EU-a ne pokazuju veliku želju za dodatnom eskalacijom. Povjerenik za industriju Stéphane Séjourné nedavno je izjavio da EU ne slijedi tvrdi američki pristup prema Kini te da ostaje otvoren za kineska ulaganja.
Kineski ministar trgovine Wang Wentao u međuvremenu je pozvan u Bruxelles od strane europskog povjerenika za trgovinu Maroša Šefčoviča. Jedan izvor upoznat sa situacijom naveo je da bi Wang mogao posjetiti EU krajem lipnja ili početkom srpnja.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozvala je na stratešku raspravu o Kini među povjerenicima 29. svibnja. Očekuje se da će kreatori politika raspravljati o potrebi za novim instrumentima trgovinske zaštite kako bi se EU obranio od kineskog gospodarskog prodora, ali i o načinima očuvanja komunikacije s Pekingom.
