Ako se izuzme Salona, koja će još desetljećima, a vjerojatno i duže biti najvažnije arheološko nalazište u Hrvatskoj na kojem se odvijaju istraživanja, posljednje dvije godine Stobreč je donio brojna ugodna iznenađenja kada su u pitanju spoznaje o povijesti splitskog područja. Time se ovaj lokalitet vinuo jako visoko po pitanju arheološkog značaja.
Da je Stobreč arheološka “Meka” oduvijek se zna, gledati povijest u slojevima koja seže i preko 2500 godina unatrag poseban je trenutak za znanost, a nove spoznaje će, nema sumnje, nadopuniti goleme praznine kada je u pitanju spoznaja i povijesti i prapovijesti Epetiona.
Konačno kreće arheološko istraživanje delmatskog limesa kod Muća, a država ulaže 100.000 eura u istraživanje senzacionalnog lokaliteta u Stobreču
O arheološkom lokalitetu na stobrečkom poluotoku i njegovoj nacionalnoj pa i nadnadnacionalnoj važnosti Dalmacija Danas je pisala u više navrata, usudimo se reći, znatno više nego ijedan medij. Vrijedi naglasiti da svih ovih spoznaja vrlo vjerojatno ne bi skoro došlo bez namjere investitora da gradi zgrade, ako ni zbog čega drugog, onda zbog iznimno zamršenih vlasničkih odnosa na parcelama na kojima su se istraživanja odvila ili se još uvijek odvijaju, a upravo su ih nastojanja investitora stavila pod zajedničku kapu.
Mnoge će oduševiti vijest da će dio predmeta pronađenih na ovom lokalitetu posljednje dvije godine biti premijerno izložen na nadolazećoj izložbi u Arheološkom muzeju Splitu koja će u cijelosti biti posvećena Delmatima. Istom narodu koji je najdulje pružao otpor Rimskom carstvu, a kada su snažni Rimljani nakon teške muke i nakon gotovo dva stoljeća nastojanja zauvijek slomili delmatinski otpor, provinciju su preimenovali njima u čast. Zamislite samo, što bi se sve otkrilo da se ispod svake kuće u Stobreču koja je izgrađena na poluotoku obavila arheološka istraživanja koja su bila zakonom propisana? Vjerojatno bi se knjige povijesti morale ponovno pisati.
Dimenzije sonde određuje Konzervatorski zavod
Ovako će “prepraviti” tek pokoja stranica, no priči tu još nije kraj. Naime, nevezano za istraživanja na samom poluotoku, splitski Vodovod i kanalizacija obavlja radove u Ulici Put sv. Lovre u Stobreču, a kako se i očekivalo, ispod asfalta “izronila” je arheologija.
“Procijenjena širina arheološke sonde je 30 x 5 m, sukladno procjeni konzervatora. Radovi se izvode u skladu sa smjernicama nadležnih konzervatorskih službi.
Kliknite za pregled
Procijenjeno trajanje radova dogovoreno je do 15. 6. 2026. Za detaljnije informacije molimo da se obratite Arheološkom muzeju u Splitu”, kratko su nam odgovorili iz Vodovoda i kanalizacije na naš upit o situaciji s iskopom ispod crkve sv. Lovre.
Znatno detaljniji su bili u Ministarstvu kulture i medija, odnosno Konzervatorskog ureda u Splitu.
“U okviru građevinskih radova na polaganju vodovodne mreže koju izvodi tvrtka Strabag d.o.o. iz Zagreba, odnosno tijekom arheološkog nadzora kojeg je provodila tvrtka Kaukal d.o.o. iz Splita, pronađeni su važni arheološki nalazi. Investitor radova je tvrtka Vodovod i kanalizacija iz Splita. Sredinom rujna 2025. godine, konzervatorskim očevidom djelatnika Područnog konzervatorskog ureda Split utvrđeno je da su pronađeni značajni nepokretni arheološki nalazi iz helenističkog razdoblja, kao i veća količina pokretnog arheološkog materijala.
S obzirom na način gradnje velikim kamenim blokovima, velika je vjerojatnost da je riječ o nalazima bedema koji je sa zapadne strane štitio helenistički grad”, odgovaraju nam iz nadležnog ministarstva.
Nedvojbena povezanost s obližnjim arheološkim lokalitetom
Ono što je posebno zanimljivo je da naglašavaju da postoji mogućnost pronalaska gradskih vrata.
“S obzirom na važnost navedenih nalaza, Područni konzervatorski ured Split propisao je provođenje zaštitnih arheoloških istraživanja na dijelu Ulice Put Svetog Lovre na kojem su uočene arheološke strukture. Potrebno je istražiti segment predmetne ulice u dužini od 30 metara te širini od 5 metara.
Navedeni nalazi su bez sumnje vezani za arheološka istraživanja koja se provode već dvije godine u kontinuitetu u Stobreču gdje je pronađen sjeverni bedem helenističkog grada smjera istok-zapad i ostale vrijedne arheološke strukture iz više vremenskih razdoblja, od brončanog doba do kasne antike. Trenutna istraživanja na dijelu ulice Put Svetog Lovre bi trebala potvrditi zapadnu liniju bedema te nam potvrditi oblik i veličinu helenističkog Epetija. Riječ je o iznimno vrijednim spoznajama koje doprinose slici urbanističkog razvoja Stobreča.
Zaštitna arheološka istraživanja provodi Arheološki muzej u Splitu. Investitor istraživanja je tvrtka Strabag d.o.o. Izvođač zaštitnih arheoloških istraživanja u suradnji s naručiteljem, odnosno investitorom mora provesti privremeno osiguranje i zaštitu svih postojećih podzemnih i nadzemnih instalacija (komunalnih vodova) kako bi se omogućilo nesmetano arheološko istraživanje bez ugrožavanja infrastrukture i sigurnosti ljudi”, zaključuju u Ministarstvu kulture i medija.
Kliknite za pregled
Moja reakcija na članak je…
