Krajem travnja iz Pekinga je prema Bruxellesu stigla jedna od najoštrijih trgovinskih poruka u posljednjih nekoliko desetljeća. Kineske vlasti upozorile su da će, nastavi li Europska unija s donošenjem Zakona o ubrzanju industrije (IAA), odgovoriti protumjerama kako bi zaštitile interese svojih kompanija.
Kinesko ministarstvo trgovine u prijetnji nije biralo riječi. Njegov glasnogovornik izjavio je da IAA “nameće brojne restriktivne zahtjeve na strana ulaganja i može narušiti načela Svjetske trgovinske organizacije”. Preferencijalnu oznaku “EU porijeklo” u javnoj nabavi i javnoj potpori Peking je ocijenio kao investicijsku barijeru i “institucionalnu diskriminaciju”.
Kineska gospodarska komora pri EU rekla je da zakon označava zaokret prema protekcionizmu koji će narušiti trgovinsku suradnju između EU-a i Kine. Peking je od EU-a zatražio uklanjanje diskriminatornih zahtjeva prema stranim investitorima, obveznog prijenosa intelektualnog vlasništva i tehnologije te ograničenja u javnoj nabavi iz zakonodavnog teksta.
Made in Europe
Iako ovakav razvoj događaja nije došao potpuno iznenada, ton i tajming jasno pokazuju da Kina ozbiljno prati što se priprema u europskim institucijama.
Europska komisija predstavila je prijedlog IAA početkom ožujka, a zakon je u javnosti brzo dobio naziv “Made in Europe”. Cilj mu je ojačati europsku industriju, smanjiti ovisnost o uvozu i povećati ekonomsku sigurnost Unije. Poseban fokus stavljen je na tri ključna sektora – čiste tehnologije, automobilsku industriju te energetski intenzivne grane poput proizvodnje čelika, aluminija i cementa, piše Reuteres.
Električna vozila problem
Jedna od najvažnijih odredbi odnosi se na električna vozila koja dobivaju javne potpore – ona bi ubuduće morala biti sastavljena u EU-u, uz visok udio komponenti proizvedenih unutar Unije. Istodobno se uvode i stroža pravila za strane investicije, osobito iz zemalja koje dominiraju globalnom proizvodnjom u određenim sektorima, što u praksi najviše pogađa upravo Kinu.
Bruxelles je na ovaj potez bio potaknut sve težom situacijom u industriji. Samo u posljednje dvije godine europski automobilski sektor najavio je više od 100.000 otkaza, dok dio proizvođača razmatra smanjenje proizvodnje unutar EU-a. Istodobno, kineske tvrtke imaju znatno niže troškove proizvodnje, posebno u segmentu baterija, što im daje veliku konkurentsku prednost. Kinesko ministarstvo trgovine ocijenilo je novi zakon restriktivnim i potencijalno suprotnim pravilima Svjetske trgovinske organizacije. U Pekingu smatraju da se preferiranjem europskog podrijetla u javnoj nabavi i subvencijama zapravo uvodi diskriminacija stranih investitora.
Napetosti dodatno rastu i zbog drugih poteza Bruxellesa. Od 1. srpnja ove godine EU uvodi carinsku pristojbu na male pošiljke iz trećih zemalja, koje su do sada često ulazile bez dodatnih nameta. S obzirom na to da velik dio tih paketa dolazi iz Kine, jasno je da će nova pravila pogoditi kineske online platforme i njihove poslovne modele. Stručnjaci upozoravaju da Kina ima više načina za odgovor. Među mogućim mjerama spominju se ograničenja pristupa tržištu, regulatorne istrage protiv europskih kompanija ili promjene u nabavnim pravilima koje bi pogodile tvrtke iz EU-a.
U ovom trenutku razmatraju se tri moguća scenarija – od pregovora i ublažavanja zakona, preko otvorenog trgovinskog sukoba, pa do kompromisa u kojem bi ključne odredbe bile znatno oslabljene pod pritiskom industrije i pojedinih država članica. I EU i Kina nalaze se u složenoj poziciji. Europa pokušava zaštititi vlastitu industriju i radna mjesta, dok Kina traži nova tržišta za svoje proizvodne viškove. U pozadini svega odvija se mnogo šira borba – ona za kontrolu nad industrijskom budućnošću na jednom od najvažnijih svjetskih tržišta.
