Bosna i Hercegovina uvelike ovisi o uvozu osnovnih životnih namirnica, pokazuju podaci Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH za 2025. godinu. Prema tim podacima, BiH je uvezla prehrambene proizvode u vrijednosti od 2,72 milijarde eura.
To je tri i pol puta više nego što iznosi uvoz naftnih derivata, koji se u BiH uopće ne proizvode.
Među najvećim uvoznim stavkama nalaze se goveđe meso, pšenica, gotovi pekarski proizvodi, stočna hrana te voće i bezalkoholna pića. Istodobno se izvoze sirovine i poluproizvodi poput smrznutih malina, mlijeka i jestivih ulja.
“Takva struktura pokazuje da BiH svoju prehrambenu sigurnost u velikoj mjeri oslanja na regionalna i europska tržišta, što je čini osjetljivom na poremećaje cijena, logistike i trgovinskih tokova”, kazao je za Radio Slobodna Europa ekonomski analitičar Igor Gavran.
Gavran takav obrazac smatra trajnim i dugoročnim rizikom, jer rast cijena hrane na svjetskom tržištu izravno povećava troškove života u BiH, koja ovisi o uvozu.
Bosna i Hercegovina raspolaže obradivim zemljištem, povoljnim klimatskim uvjetima i tradicijom poljoprivredne proizvodnje, no domaća proizvodnja ne uspijeva zadovoljiti potrebe tržišta.
Gavran ističe kako će tako i ostati bez snažnijih ulaganja u domaću poljoprivredu, preradu i opskrbne lance.
Najveći uvoz osnovnih namirnica
Bosna i Hercegovina najveću ovisnost bilježi kod uvoza proizvoda koji čine temelj svakodnevne potrošnje stanovništva.
Među najvrjednijim uvoznim stavkama nalaze se goveđe meso, pšenica, pekarski proizvodi, stočna hrana, čokolada, bezalkoholna pića i pivo.
BiH je u 2025. godini uvezla meso u vrijednosti od 131,1 milijun eura, što sugerira da domaće stočarstvo ne zadovoljava potrebe tržišta, bilo zbog nedovoljne proizvodnje, visokih troškova ili slabije konkurentnosti u odnosu na europske proizvođače.
U istoj godini uvezena je pšenica u vrijednosti od gotovo 66,5 milijuna eura, dok je uvoz gotovih pekarskih proizvoda porastao za 21 posto u odnosu na prethodnu godinu, dosegnuvši gotovo 70 milijuna eura. To znači da domaće tržište u velikoj mjeri opskrbljuju strani proizvođači.
Jednu od najvećih pojedinačnih stavki u uvozu prehrambenih proizvoda čine sastojci za proizvodnju alkoholnih pića s 157,6 milijuna eura, zatim pivo s 94,3 milijuna, kava čiji je uvoz 2025. dosegnuo 93,2 milijuna eura te cigarete s 88,8 milijuna eura.
Gazirane vode u 2025. godini uvezene su u vrijednosti od 146,2 milijuna eura.
Istodobno, morska riba, školjke i morski plodovi imaju zanemariv udio u prosječnoj potrošačkoj košarici, kao i agrumi, neke vrste povrća te tjestenina.
Izvoz slabiji od uvoza
S druge strane, najvrjedniji izvozni proizvodi bili su ulje od sjemena suncokreta ili šafranike za industrijske potrebe, mlijeko, konzervirani proizvodi od pilećeg mesa, slatki keksi, sirovo suncokretovo ulje, smrznute maline, vafli, voda, brašno i ostali pekarski proizvodi.
Mlijeko je među vodećim izvoznim proizvodima s 35,3 milijuna eura, no značajan dio stočne hrane i repromaterijala dolazi iz uvoza, koji je u 2025. godini porastao za oko devet posto u odnosu na prethodnu, na 73,5 milijuna eura.
Ukupan uvoz prehrambenih proizvoda u BiH u 2025. godini iznosio je 2,72 milijarde eura, dok je izvoz dosegnuo približno 619 milijuna eura.
Dominantan uvoz iz EU i regije
Najveći dio uvoza dolazi iz Europske unije, koja sudjeluje s oko 1,21 milijardom eura ili 54 posto ukupne vrijednosti, dok na zemlje regije (CEFTA) otpada 557 milijuna eura ili dodatnih 29 posto.
Među pojedinačnim državama najveći dobavljač bila je Srbija s uvozom od oko 701 milijun eura, a slijedile su Hrvatska s 334,3 milijuna, Njemačka s 205,3 milijuna, Italija s 183,4 milijuna i Mađarska s 136,4 milijuna eura.
BiH u samo dvije zemlje izvozi hranu u vrijednosti većoj od 100 milijuna eura, a jedini značajniji suficit ostvaren je u trgovini s Turskom, i to 15,8 milijuna eura, ponajprije zbog rasta izvoza ulja i brašna.
Ministarstvo vanjske trgovine BiH navodi kako su više globalne cijene sirovina, hrane i energenata, kao i suše, ratovi i logistički poremećaji, povećali vrijednost uvoza u BiH, a ne veća domaća potrošnja.
