Dok globalne napetosti rastu, a Ujedinjeni narodi upozoravaju na moguću prehrambenu krizu velikih razmjera, Njemačka poduzima konkretne korake kako bi se pripremila za potencijalne poremećaje. Savezni ministar poljoprivrede Alois Rainer najavio je značajno proširenje državnih zaliha hrane.
Njemačka već raspolaže strateškim rezervama osnovnih namirnica poput pšenice, riže, zobi i mlijeka u prahu, raspoređenih na više od 150 lokacija. No novi plan ide korak dalje – u skladištenje će se uključiti i dugotrajni proizvodi, poput konzervirane hrane i gotovih obroka.
Posebnost ove strategije je promjena modela. Umjesto oslanjanja isključivo na državna skladišta, vlasti planiraju suradnju s proizvođačima hrane i velikim trgovačkim lancima. Prema tom modelu, partneri će morati održavati određenu “nedodirljivu rezervu” robe na vlastitim lokacijama. Istovremeno, proizvodi pred istekom roka vraćat će se u redovnu prodaju, a zamjenjivat će ih svježe zalihe kako bi se spriječilo bacanje hrane.
Rainer je svoje rekao
Ministar Rainer naglašava da će sustav biti pod strogim nadzorom države te odbacuje tvrdnje da bi privatni sektor mogao profitirati na račun ove mjere. Cilj je, kaže, osigurati brzu reakciju u slučaju krize i smanjiti troškove izgradnje novih skladišta.
Povod za ovakve poteze su sve ozbiljnija upozorenja međunarodnih organizacija. Zbog sukoba na Bliskom istoku i poremećaja ključnih trgovačkih ruta, osobito u Hormuškom tjesnacu i Crvenom moru, rastu cijene energije, goriva i gnojiva, što se prelijeva i na cijene hrane.
Prema procjenama Ujedinjenih naroda, čak 45 milijuna ljudi moglo bi se suočiti s akutnom glađu do sredine 2026. godine. Iz Svjetskog programa za hranu upozoravaju da kriza već sada pogađa najranjivije dijelove svijeta. U takvim okolnostima, Njemačka želi dodatno ojačati svoju sigurnost opskrbe i biti spremna na moguće šokove. Strategija, kako poručuju iz vlade, temelji se na ideji da su zalihe hrane ključne za stabilnost – jednako važne kao energija ili voda.
