Bosna i Hercegovina nazadovala je na svjetskoj ljestvici medijskih sloboda, a iza statistike stoji sve teža svakodnevica novinara i medijskih radnika. Samo tijekom prošle godine zabilježeno je 50 slučajeva prijetnji, napada i različitih oblika pritiska na novinare, od čega se 35 odnosilo na izravno ugrožavanje njihove sigurnosti i života.
Pad na međunarodnim ljestvicama u BiH se često promatra tek kao broj, no u praksi on znači rad u atmosferi straha, pritisaka i nesigurnosti. Tijekom prošle godine prijavljena su četiri fizička napada na novinare i medijske radnike, dok su verbalne prijetnje i drugi oblici pritiska bili znatno češći.
Posljednjih godina javnost je često svjedočila naslovima o napadima i prijetnjama novinarima: “U Brčkom danas napadnuti novinarka i snimatelj”, “Upućena još jedna prijeteća poruka novinarki”, “Narko boss pripremao ubojstvo urednika portala”, “Novinaru upućene prijetnje smrću”, “Napad na novinara, zbog zadobivenih ozljeda završio u bolnici”, “Oglasila se policija o pretučenom novinaru”, “Novinarka fizički i verbalno napadnuta” i “Načelnica prijeti novinarima”.
Napadi su se najčešće događali tijekom rada na terenu. Uključivali su pokušaje sprječavanja snimanja, zastrašivanje, fizičko nasilje i namjerno oštećenje novinarske opreme. Iako je u jednom slučaju donesena presuda, većina fizičkih napada i dalje nije dobila odgovarajući sudski epilog.
Unatoč pritiscima, istraživanja pokazuju da većina građana u BiH podržava slobodu medija i napade na novinare smatra društveno neprihvatljivima, piše N1.
“Istraživanje je pokazalo da građani najviše vjeruju medijima, više od 70 posto je reklo da najviše vjeruje medijima, na drugom mjestu su institucije vlasti, na trećem vjerske institucije. Jako je važno da sve više građana ne odobrava nasilje nad medijima. 94,8 posto anketiranih ne prihvaća nijedan oblik nasilja prema novinarima”, ističe Borka Rudić iz Udruženja BH novinari.
Pored izravnih prijetnji i napada, novinari su sve češće izloženi i sudskim pritiscima. Više od 20 novinara trenutačno se brani pred sudovima, dok se bilježi rast broja kaznenih prijava za klevetu i takozvanih SLAPP tužbi.
Riječ je o postupcima koje najčešće pokreću financijski moćni pojedinci, tvrtke ili političari. Njihov cilj nije nužno dobiti spor, nego iscrpiti novinare i medije dugotrajnim i skupim sudskim procesima.
“Kada je novinar pod ogromnim pritiskom da objavi tekst, kada urednik procjenjuje rizik, kada aktivist noćima ne spava zbog kazne od 50 do 100 tisuća. To su SLAPP tužbe. To su tužbe protiv sudjelovanja javnosti. Dakle, te tužbe se formalno vode za zaštitu prava, a suštinski služe da javno djelovanje učine preskupim”, kaže Almedin Šišić, urednik portala Valter.
Čak i kada novinar na kraju dobije spor, posljedice su već nastale. Vrijeme, novac i energija potrošeni su na obranu, a poruka drugim novinarima ostaje jasna: bavljenje osjetljivim temama može imati visoku cijenu.
U isto vrijeme medijska scena suočava se s gašenjem pojedinih medija, neizvjesnom egzistencijom novinara i ozbiljnom krizom javnog servisa. Posebno je upitan opstanak BHRT-a.
“777 uposlenika javnog servisa koji opslužuju i entitetske javne servise mogli bi se naći na ulici ukoliko se blokira račun BHRT-a. Ovu priliku koristim da pozovem sve u lancu odgovornosti da poštuju zakon o javnom servisu, da se nađe način za stabilno i dugoročno financiranje javnog servisa”, naglašava Merima Kurtović Pašalić iz sindikata BHRT-a.
Novinarska zajednica upozorava da je ovo jedno od najtežih razdoblja za profesiju u poslijeratnoj BiH. Dok svakodnevno ukazuju na nepravde i štite javni interes, novinari se sve češće moraju boriti i za vlastitu sigurnost, profesionalni integritet i pravo da rade svoj posao bez prijetnji, pritisaka i sudskog iscrpljivanja.
