Europske vlade, u posljednje vrijeme sve su zabrinutije da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao iskoristiti trenutačnu napetu geopolitičku situaciju za novi oblik eskalacije sukoba. U sjeni rata u Ukrajini, ali i promjenjivih odnosa između Europe i SAD-a, raste strah da bi godine koje slijede mogle predstavljati ključni ‘prozor prilike’ za Moskvu. Prema informacijama iz europskih političkih krugova, postoji bojazan da bi Kremlj mogao procijeniti kako je sada idealan trenutak za testiranje odlučnosti Zapada i same strukture NATO saveza.
Finski europarlamentarac Mika Aaltola upozorio je da se Europa nalazi u osjetljivoj fazi: “SAD se postupno povlači iz Europe, transatlantski odnosi su narušeni, a Europska unija još nije spremna u potpunosti preuzeti sigurnosnu odgovornost”, rekao je. Iako je ruska vojna moć pokazala određena ograničenja u Ukrajini, Putinove dugoročne ambicije širenja teritorija nikada nisu bile tajna. Upravo zato dio europskih dužnosnika smatra da bi Rusija mogla pokušati iskoristiti trenutnu slabiju koordinaciju Zapada u svoju korist.
Iako postoji zabrinutost, vojni stručnjaci procjenjuju da je izravan napad na neku NATO članicu malo vjerojatan zbog iscrpljenosti ruske vojske u Ukrajini. S druge strane, realniji scenarij uključuje ograničene i teško dokazive operacije. Takve akcije mogle bi biti osmišljene kako bi stvorile nesigurnost i podjele unutar NATO-a, posebno oko pitanja aktiviranja članka 5, načela kolektivne obrane, prenosi Politico.
‘Horizontalna eskalacija’
Bivši litavski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis smatra da bi Rusija mogla „horizontalno eskalirati” sukob: “Rusija bi mogla ciljati druge susjede kako bi izbjegla ponižavajući ishod u Ukrajini”. Od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022., europske države značajno su povećale vojnu potrošnju, ali stvarni učinci tih ulaganja neće biti vidljivi odmah. Planovi Europske unije predviđaju punu obrambenu spremnost tek do 2030. godine, što ostavlja prostor za višegodišnji sigurnosni vakuum. Finski političar Ville Niinistö upozorava: „Rusija nije svemoćna, ali očaj može biti opasan.”
Dodatnu nesigurnost stvara politika američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je NATO ranije nazvao “papirnatim tigrom”. Trumpovi najnoviji potezi, uključujući povlačenje američkih vojnika iz Europe, potiču zabrinutost među europskim saveznicima.
Poljski premijer Donald Tusk upozorio je da je najveća prijetnja “raspad transatlantskog savezništva”. Analitičari smatraju da bi unutarnjopolitički pritisci u SAD-u mogli dodatno smanjiti američku potporu Europi i Ukrajini, osobito uoči izbora 2028. godine.

Pritisak bez otvorenog rata
Prema procjenama stručnjaka, Rusija bi mogla izabrati ciljeve koji ne izazivaju izravan vojni odgovor NATO-a. Među mogućim scenarijima su operacije dronovima, incidenti u Baltičkom moru, aktivnosti u Arktiku, sabotaže putem tzv. “sive zone” djelovanja. Takvi potezi omogućili bi Moskvi da vrši pritisak na Europu bez otvorenog rata.
Unutar Europe, međutim, ne postoji jedinstven stav o razini prijetnje. Dok zemlje poput Finske i Litve pozivaju na hitno jačanje obrane, druge države i NATO dužnosnici upozoravaju na opasnost pretjeranog alarmizama. Estonski predsjednik Alar Karis smatra da Rusija trenutačno nema kapacitet za novi rat: “Rusija je već duboko angažirana u Ukrajini”. Ipak, mnogi upozoravaju da podcjenjivanje prijetnje može biti jednako opasno kao i pretjerivanje.
Iako trenutačno ne postoji neposredna prijetnja izravnog napada Rusije na NATO, Europa se nalazi u razdoblju povećane nesigurnosti. Rat u Ukrajini, političke promjene u SAD-u i spor tempo jačanja europske obrane stvaraju kompleksno sigurnosno okruženje. Kako je upozorio estonski predsjednik ravnoteža između opreza i pretjeranog straha bit će nužna u narednim godinama: “Nitko nije očekivao rat u Ukrajini. Zato moramo ostati budni”.

