ZADAR – Na Sveučilištu u Zadru danas je predstavljeno drugo, prošireno izdanje knjige prof. dr. sc. Stephana Sander-Faesa „Urban elites of Zadar: Dalmatia and the Venetian Commonwealth (1540–1569)“ (Urbane elite Zadra: Dalmacija i Mletački Commonwealth), u kojoj austrijski povjesničar baca novo svjetlo na urbane elite Zadra u razdoblju 1540.–1569., u kontekstu općeg slabljenja moći Mletačke Republike i uspona Španjolskog i Osmanskog Carstva. Autor analizira gospodarske aktivnosti, društvene odnose, materijalnu kulturu i prostorne obrasce u Zadru, tada glavnom gradu mletačke Dalmacije.
Sander-Faes naglašava da je 16. stoljeće dugo bilo zanemareno u historiografiji te da je potrebno preispitati tvrdnje o stagnaciji. Razdoblje prije Ciparskog rata bilo je teško za stanovništvo: „neprijatelj je stajao pred vratima“, a Venecija je prvenstveno štitila svoje pomorske rute. Analizom više vrsta notarskih isprava, posebno prokura, autor rekonstruira komunikacijske mreže između Zadra, Venecije i drugih jadranskih središta. Uočava se porast komunikacije s Venecijom i pad važnosti drugih odredišta na istočnoj obali Jadrana.
Drugi dio knjige donosi detaljnu analizu kupoprodaje nekretnina u Zadru i njegovoj okolici, pokazujući da je u 1560-ima došlo do gospodarskog oživljavanja, iako nije jasno je li riječ o iznimci. Treći dio uspoređuje plemstvo i neplemićke gradske elite, pokazujući da su potonje imale važnu ulogu u administrativnom i gospodarskom životu.
– U tih nekoliko desetljeća između četrdesetih i sedamdesetih godina 16. stoljeća Zadar doživljava društveni i gospodarski procvat, što ne bismo očekivali u tom za Europu zlosretnom stoljeću, obilježenom ratnim, gospodarskim i svjetonazorskim krizama. Na scenu dolaze nove generacije građana, a Stefan donosi revolucionarni pogled na povijest mletačke države, posebice na istoku Jadrana, pokazujući kako se radi o nekoj vrsti Commonwealtha, u kojem se pokušava uspostaviti transnacionalni i transimperijalni karakter mletačke republike. Venecija vlada gradovima ali oni zadržavaju visok stupanj svoje autonomije, političkih struktura i komunalnih sloboda, istaknuo je na predstavljanju izv. prof. dr. sc. Laris Borić.
Stalna osmanska prijetnja, promjene granica i skupi vojni projekti snažno su utjecali na svakodnevni život tadašnjeg Zadra. Izvještaji mletačkih dužnosnika i bogata zadarska arhivska građa omogućuju „pokretnu sliku“ urbanog života i odnosa dalmatinskih gradova s Mediteranom. Sander-Faes istaknuo je potrebu za daljnjim istraživanjima, osobito odnosa grad–otok–zaleđe, društvene mobilnosti i materijalne kulture.
Sander-Faesova knjiga dubinski proučava povijest mletačkog Zadra. On grad postavlja kao središte presudne važnosti za mletačke trgovačke, pomorske i političke interese na Jadranu. Težište knjige čvrsto počiva na gradu Zadru, njegovim stanovnicima i događajima, pobjedama, porazima ili međunarodnim zbivanjima. Povijesna kontekstualizacija počinje Zadarskim mirom (1358.), kojim je Venecija bila prisiljena prepustiti svoje dalmatinske posjede ugarskom kralju Ludoviku Velikom. Zatim se u potpunosti osvjetljava urbani život Zadra u svim njegovim raznolikim izrazima, dajući djelu snažnu sadržajnu jezgru koja nadilazi opseg sugeriran naslovom. Sustavno proučavanje do sada neobjavljenih dokumenata otvara važne prozore u različite društvene aspekte: svjetovne i crkvene aktere, odnose između Mlečana i domaćih ljudi, obiteljske odnose, prisutnost stranaca, brak, strukture migracija, židovske i hrvatske zajednice, tržište nekretnina, raspodjelu urbanih prostora, obrasce ponašanja dalmatinskog plemstva, obrtnika, seljaka i pastira.
Peto poglavlje drugog izdanja, naslovljeno „Zločin, kazna i nagodbe arbitražom“, potpuno je novo i predstavlja značajan doprinos proučavanju povijesti kriminala u renesansnoj Dalmaciji.
