U jeku novog vala nestabilnosti na Bliskom istoku, koji je posljednjih mjeseci eskalirao u otvoreni sukob s Iranom, sve su vidljivije posljedice po globalnu sigurnosnu arhitekturu. Intenzivni vojni angažman Sjedinjenih Država u regiji iscrpio je dio ključnih vojnih zaliha, što sada izravno utječe i na američke saveznike u Europi i Aziji.
Zbog velikog utroška oružja u posljednja dva mjeseca operacija povezanih s Iranom, američka vojska već je bila prisiljena preraspodjeljivati resurse iz drugih dijelova svijeta kako bi nadoknadila manjak. U pokušaju da hitno obnovi iscrpljene zalihe, Washington je upozorio europske partnere, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Poljsku, Litvu i Estoniju, da moraju računati na značajna kašnjenja u isporukama američkog naoružanja.
Prema pisanju Financial Timesa, čak devet izvora upoznatih sa situacijom potvrdilo je da je Pentagon tim državama signalizirao ozbiljne odgode, posebno kada je riječ o isporuci određenih raketnih sustava. Dodatno, dvije osobe navele su kako se razmatra i odgađanje isporuka saveznicima u Aziji, što ukazuje na širi problem u opskrbnom lancu američke vojne industrije.
Neželjena neizvjesnost
Ovakav razvoj događaja izaziva zabrinutost i u kontekstu rata u Ukrajini, gdje podrška Zapada ostaje ključna nakon više od četiri godine sukoba s Rusijom. Svako usporavanje u isporukama oružja dodatno pojačava neizvjesnost oko buduće razine američke pomoći.
Iz Pentagona su poručili da se trenutno provodi detaljna procjena novih zahtjeva partnera, kao i postojećih isporuka, kako bi se osigurala usklađenost s operativnim prioritetima. Istodobno su odbili iznositi konkretnije detalje, pozivajući se na osjetljivost informacija.
Iako američki predsjednik Donald Trump posljednjih mjeseci sve češće javno kritizira europske saveznike, izvori tvrde da ova kašnjenja nisu politički motivirana niti usmjerena protiv Europe, već su posljedica realnih ograničenja u zalihama. Analitičari upozoravaju da se Washington nalazi pred složenim izborom između vođenja potencijalno dugotrajnog sukoba na Bliskom istoku i potrebe jačanja vojnog odvraćanja u indo-pacifičkoj regiji.
Bivši dužnosnik administracije Joea Bidena, Tom Wright, ističe kako bi Pentagon mogao biti prisiljen dugoročno balansirati između tih prioriteta, čak i po cijenu slabije podrške Europi. „Više je nego spreman ostaviti Europu na cjedilu da to postigne. Europa mora munjevitom brzinom obnoviti vlastitu obrambenu industrijsku bazu“, upozorio je Wright.
Trump je početkom travnja, podsjetimo, za The Telegraph izjavio da ozbiljno razmatra povlačenje iz NATO-a, nakon što se savez nije pridružio njegovom ratu protiv Irana. Saveznici su odbili Trumpov zahtjev da pošalju ratne brodove kako bi ponovno otvorili Hormuški tjesnac kroz koji prolazi 20 posto svjetske nafte.
“Mi smo bili tamo automatski, uključujući Ukrajinu. Ukrajina nije bila naš problem. To je bio test, i bili smo tamo za njih, i uvijek bismo bili tamo za njih. Oni nisu bili tamo za nas”, kazao je ranije.
