Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman boravio je danas u službenom posjetu Berlinu, gdje se sastao s njemačkim kolegom Johannom Wadephulom. Tom je prigodom potpisana Zajednička izjava o pojačanoj suradnji Republike Hrvatske i Njemačke, kojom se definira strateški okvir odnosa dviju država za iduće četverogodišnje razdoblje.
“Danas smo potpisali zajednički akcijski plan s pripadajućom listom projekata od 2026. do 2030. godine, uvažavajući pritom i nove geopolitičke okolnosti, ali i teme koje su od zajedničkog interesa, fokusirajući se na energetiku, digitalizaciju i umjetnu inteligenciju”, rekao je Grlić Radman nakon susreta s Wadephulom. Ministar je naglasio važnost intenziviranja odnosa nakon što je prije točno godinu dana vlast u Njemačkoj preuzela koalicija demokršćana i socijaldemokrata predvođena Friedrichom Merzom.
Tijekom bilateralnog susreta ministri su se osvrnuli na aktualna globalna žarišta i njihove izravne posljedice na europsku stabilnost. “Razgovarali smo o temama koje su od zajedničkog interesa, a to je kriza i rat na Bliskom istoku koji imaju negativne implikacije na gospodarstvo i cijene energenata. Razgovarali smo i o ratu u Ukrajini”, izjavio je Grlić Radman, dodavši kako su se dotaknuli i pitanja proširenja Europske unije na zapadni Balkan, Ukrajinu i Moldaviju.
Suradnja u energetici, obrani i upravljanju migracijama
U potpisanoj Izjavi navodi se kako obje vlade, “suočene s izazovima suvremenog doba potvrđuju želju i namjeru da osnaže svoje partnerstvo i podignu odnose na novu razinu”. Poseban naglasak stavljen je na gospodarstvo i zajedničko iskorištavanje lučke infrastrukture, pri čemu se u dokumentu izričito spominju luke u Rijeci i Zadru kao strateške točke buduće suradnje.
Na polju obrane, dokument predviđa nastavak modernizacije samohodnih haubica PzH 2000 te zajedničku nabavu tenkova Leopard 2A8, što je nastavak suradnje utemeljene sporazumom iz 2025. godine. Također, planira se jačanje kapaciteta u borbi protiv ilegalnih migracija. U tekstu stoji kako će “suočene s izazovima koje predstavljaju migracijska kretanja, obje vlade raditi na jačanju kapaciteta za zaštitu vanjskih granica Europske unije, u skladu s pravom EU-a, uključujući načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja migranata (non-refoulement) na način naveden u Povelji o temeljnim pravima, te relevantnim međunarodnim pravom”.
Tijekom posjeta Berlinu, Grlić Radman održao je i niz parlamentarnih sastanaka, uključujući razgovore s predsjednikom vanjskopolitičkog odbora Bundestaga Arminom Laschetom te predsjednikom odbora za europska pitanja Antonom Hofreiterom. Ministar je zaključno ustvrdio kako je nova njemačka vlada od dolaska na vlast učinila mnogo posla te uspješno reagirala na brojne suvremene izazove.
