Recesija u njemačkom proizvodnom sektoru produbila se u kolovozu, a oporavak nije na vidiku, zaključak je izvještaja agencije Markit Economics. Svaka loša vijest o ekonomskim kretanjima u Njemačkoj također je loša vijest za ekonomska kretanja u BiH.
Naime, kako su rekli ekonomisti u razgovoru za Nezavisne novine, zbog događanja u Njemačkoj, u BiH je došlo do zatvaranja tvornica u određenim gospodarskim sektorima, kao i do gubitka radnih mjesta, ali i do stagnacije rasta plaća.
Ekonomist Admir Čavalić ističe u razgovoru da će se ova situacija s njemačkom ekonomijom najviše odraziti na bh. izvoznike koji su najviše vezani za njemačko tržište.
“Važno je naglasiti da mi ne možemo učiniti ništa osim unaprijediti naše poslovno okruženje kako bismo olakšali gospodarstvenicima da se brže prilagode novim okolnostima”, rekao je Čavalić i dodao da jedino što BiH može učiniti je pratiti situaciju, jer, kako kaže, BiH je svojevrsni ekonomski satelit EU, a prije svega Njemačke, te kao takva domaća ekonomija izravno ovisi o ekonomskim kretanjima u Njemačkoj.
“Stagnacija njemačke ekonomije traje od sredine prošle godine, a kod nas se to očituje na način da je došlo do zatvaranja tvornica, a samim time i do gubitka radnih mjesta, ali i do stagnacije rasta plaća”, ističe Čavalić.
Kako je pojasnio, jedino na čemu privreda BiH sada može raditi jest, kako kaže Čavalić, pokušati riješiti pitanje pristupanja Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.
“Treba pokušati raditi na unapređenju suradnje sa zemljama CEFTA, odnosno na temelju Berlinskog procesa, regionalne suradnje, imati rezervno tržište kao dodatnu opciju”, rekao je Čavalić i dodao da treba tražiti i druga tržišta koja imaju snažnu ekonomiju, posebno sa zemljama s kojima BiH nije surađivala… “Na primjer, Sjedinjene Američke Države, ali i druge zemlje Europe, uz Njemačku, Italiju, Slovačku”, zaključio je Čavalić.
Da se ekonomska kriza u Njemačkoj jako loše odražava na Europu, jer je njemačka ekonomija bila poznata kao motor Europe, složio se i ekonomist Saša Stevanović.
“To se očituje u manjim javnim investicijama, nedostatku inovacija, orijentiranosti na vanjsku potražnju, dogmatizaciji pravila o dugu”, rekao je Stevanović.
Dodao je da prognoze za njemačku ekonomiju nisu dobre, jer uzroci ekonomskih problema nisu otklonjeni.
“Direktna šteta koja se očituje u smanjenom izvozu za BiH iznosi oko 150 milijuna KM, ali šteta je puno veća jer njemačka ekonomija i njezina platežna sposobnost utječu na izvoz drugih zemalja, a izvoz drugih zemalja ovisi o uvozu iz BiH”, rekao je Stevanović.
Ističe da, ako se promatra posljednjih 10 do 15 godina, mjere i aktivnosti u njemačkom gospodarstvu trebale bi poslužiti kao iskustvo o tome kako ne treba voditi ekonomiju.
“Možda je vođenje ekonomije bilo racionalno, zasnovano na ekonomskim principima uspješne njemačke ekonomije, primjerice prije svjetske ekonomske krize, ali vremena od tada su neracionalna i principi vođenja ekonomije su se promijenili”, ističe Stevanović.
Kako je rekao, slikovit primjer je da se njemačka ekonomija natječe s ekonomijama SAD-a, Kine, Indije, iako te ekonomije vode politiku stalnih državnih deficita.
S druge strane, kaže Stevanović, Njemačka vodi suprotnu politiku, malog deficita ili malog suficita, a onda imamo rezultat koji je na djelu.
“Konkurentnost njemačke ekonomije se smanjuje, dok se kod drugih povećava. Možda su potezi drugih iracionalni, ali se protiv njih ne možemo boriti, nego se moramo prilagoditi. Njemačka ekonomija očito nije”, zaključio je Stevanović.
