Hrvatske istražitelje očekuje opsežan i dugotrajan posao digitalne forenzike nakon što su u zemlju stigli zaplijenjeni predmeti Vedrana Pavleka, osumnjičenika čije se izručenje Hrvatskoj još uvijek očekuje. Među predmetima koji su već dostavljeni nalaze se brojni elektronički uređaji i osobni dokumenti, uključujući čak šest mobitela, više računala, tvrde diskove te 25 bankovnih kartica, od kojih su neke dodatno zaštićene šiframa.
Velika količina zaplijenjene opreme odmah je privukla pažnju stručnjaka. Telekomunikacijski stručnjak Đuro Lubura za Novu TV izjavio je kako broj pronađenih uređaja sugerira da Pavlek nije očekivao tako brzo uhićenje ili nije smatrao da bi mu predmeti mogli biti oduzeti.
“To izgleda kao da čovjek ili nije očekivao da će biti uhićen, odnosno da mu ti predmeti mogu biti oduzeti, ili da ga nije briga za to”, rekao je Lubura.
Analiza bi mogla trajati mjesecima
Prema njegovim riječima, istražitelji će sada posebnim forenzičkim alatima pokušati izvući sve podatke s mobitela, USB uređaja, računala i tvrdih diskova. Nakon toga slijedi detaljno proučavanje sadržaja kako bi se utvrdilo što bi moglo biti relevantno za kazneni postupak: “Pretraživat će forenzičari koji će svaki od tih predmeta pomno proučiti i onda će se analizirati sve ono što je relevantno za kazneni postupak”, objasnio je Lubura, dodajući da će taj posao najvjerojatnije voditi policija jer raspolaže potrebnom tehnologijom i stručnim znanjem.
Stručnjaci upozoravaju da istraga neće biti završena brzo jer se radi o ogromnoj količini podataka. Sam proces izvlačenja podataka samo je prvi korak, dok će detaljna analiza svega pronađenog potrajati znatno duže: “To su ogromne količine podataka, trajat će dosta vremena, ne treba očekivati da će se dogoditi u nekoliko dana, više u nekoliko mjeseci”, rekao je Lubura.
Iako su neki uređaji i podaci zaštićeni šiframa, to ne znači da su istražiteljima nedostupni. Lubura navodi da policija u većini slučajeva uspije pristupiti podacima i na iPhone i na Android uređajima, bez obzira na razlike u zaštitnim sustavima. Posebno je zanimljivo to što se čak i izbrisani podaci često mogu vratiti. Prema njegovim riječima, trajno i potpuno brisanje podataka tehnički jest moguće, ali većina ljudi to ne napravi na ispravan način: “U većini slučajeva ljudi to ne naprave dobro tako da se u pravilu uspije rekonstruirati ono što je izbrisano”, pojasnio je stručnjak.
Posebnu pažnju privlače bankovne kartice
Među zaplijenjenim predmetima istražiteljima su posebno zanimljive 25 bankovnih kartica jer bi upravo one mogle pomoći u rekonstrukciji kretanja novca i aktivnosti osumnjičenika. Analizom transakcija moguće je utvrditi gdje je Pavlek boravio, koliko je trošio pa čak i s kim se nalazio u određenim trenucima, što se može usporediti sa snimkama nadzornih kamera i drugim dokazima: “Sama činjenica da je toliko predmeta pronađeno govori mi o tome da gospodin Pavlek nije baš računao da bi se ovo moglo tako brzo dogoditi”, zaključio je Lubura.
Dodatnu pažnju izazvala je i crna bilježnica zaštićena šifrom koja je također pronađena među zaplijenjenim predmetima. Iako se na prvi pogled radi o mehaničkoj zaštiti, Lubura smatra da ona ima više simboličnu nego stvarnu sigurnosnu vrijednost.
“Neće to nikoga spriječiti da pročita ono što je unutra, ali je svakako simbolična stvar koja šalje poruku da je unutra nešto što je vrijedno štititi, a onda znači da je nešto što je istražiteljima vrijedno pročitati”, rekao je stručnjak. Upravo zbog količine uređaja, podataka i tragova koje treba analizirati, digitalna istraga mogla bi postati jedan od ključnih dijelova cijelog postupka koji tek slijedi.
