Povodom Dana pobjede nad fašizmom, Dana Europe i Dana oslobođenja Zagreba, u više hrvatskih gradova održane su komemoracije i prigodni programi, dok se u subotu na savskom nasipu održava i antifašistička manifestacija Trnjanski krijesovi.
Dok jedni obilježavaju oslobođenje Zagreba od ustaškog režima, drugi upozoravaju na zločine koji su uslijedili nakon ulaska partizanskih snaga u grad 1945. godine. Politički analitičar Ivica Granić na društvenim je mrežama podijelio objavu stranice Komunistički zločini, u kojoj se navodi popis osoba ubijenih nakon dolaska novog komunističkog režima. Prema njegovim riječima, među glavnim metama poratnih čistki bili su intelektualci i javne osobe povezane s razdobljem Nezavisne Države Hrvatske, piše Direktno.
“Čistka Titovih partizana vrlo se brzo provodi i njeni učinci su zastrašujući osobito u Zagrebu. Velik broj javnih osoba koje su djelovale za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske, poznati političari, ali i oni koji su u to vrijeme doživjeli vrhunac svoje karijere, bili su smaknuti”, ističe Granić u svojoj objavi.
Deklaracija iz 1991.
“Među njima su bili brojni umjetnici (slikari, pjesnici, književnici, operni pjevači), znanstvenici, novinari, vjerski dužnosnici i redovnici, koji su živjeli i radili u Zagrebu, a zatim su ubijeni u Zagrebu, ili su iz Zagreba odvedeni u okolna mjesta poput Rakovog Potoka ili jame Jazovka, gdje su na okrutne načine smaknuti od strane Titovih partizana”, dodao je.
Na ovu temu osvrnuo se i odvjetnik hrvatskih generala u Haagu Luka Mišetić, koji je postavio pitanje može li se grad koji je nakon rata ušao u totalitarni sustav doista smatrati slobodnim.
Može li se grad koji je uveden u totalitarni sustav smatrati “slobodnim”? U svojoj “Deklaraciji o proglašenju suverene i neovisne Republike Hrvatske” od 25. lipnja 1991, Hrvatski Sabor potvrdio je da “u razdoblju nametnutoga centralističkoga i totalitarnoga sustava SFRJ,…
— Luka Misetic (@MiseticLaw) May 8, 2026
“Može li se grad koji je uveden u totalitarni sustav smatrati “slobodnim”? U svojoj “Deklaraciji o proglašenju suverene i neovisne Republike Hrvatske” od 25. lipnja 1991, Hrvatski Sabor potvrdio je da “u razdoblju nametnutoga centralističkoga i totalitarnoga sustava SFRJ, Republika Hrvatska nije mogla promicati i štititi svoje političke, gospodarske, kulturne i ine interese pa je stoga neprestano jačala težnja za razdruživanjem iz jugoslavenske državne zajednice.” Tko je nametnuo taj totalitarni i centralistički sustav? Kada? Je li grad koji živi pod nametnutim totalitarnim sustavom slobodan?”, upitao je Mišetić.
Podsjetimo, tijekom travnja ove godine u Zagrebu su pronađene još dvije masovne grobnice partizanskih zločina u kojima su žrtve bile vezane žicom. Ministarstvo hrvatskih branitelja provodi terenska istraživanja na području Zagreba, a nakon nedavnog pronalaska posmrtnih ostataka triju osoba u Čučerju, u šumi Lešće otkrivene su još dvije masovne grobnice s ostacima najmanje 23 žrtve iz razdoblja Drugog svjetskog rata i poraća. Uz nova otkrića masovnih grobnica, svibanj je i mjesec u kojem se u Hrvatskoj obilježavaju sjećanja na Križni put i stradanja na Bleiburgu.
