U Vladu premijera Andreja Plenkovića ministrica zdravstva Irena Hrstić ušla je kao pravo osvježenje, ali i kao nasljednica svojeg aferama kontaminiranog prethodnika Vilija Beroša. Kako to obično s Plenkovićem biva, on je sam za Hrstić visoko podigao ljestvicu laskajući joj kod samog predstavljanja.
Biranim riječima u to su vrijeme progovarali i HDZ-ovci smatrajući kako će Hrstić kao političarka bez afera vrlo brzo napredovati i u stranačkoj hijerarhiji.
S jedne je strane u ministarstvo koje je preuzela donijela profesionalno pa i životno iskustvo, a sa druge strane iskustvo na lokalnoj političkoj sceni.
Gaf za gafom
Istini za volju, Hrstić je na upravljanje dodijeljen jedan od najzapuštenijih sustava u državi, no ona kao liječnica koja je karijeru započela u KBC-u Zagreb gdje je specijalizirala internu medicinu, a potom se uže specijalizirala na području gastroenterologije nakon čega je postala doktorica znanosti, a zatim i ravnateljica pulske bolnice morala je znati što je čeka u sustavu za kojeg dugi niz godina nitko nije previše mario.
Hrvatsko je zdravstvo već dugo pacijent na umoru pa se stoga od ove iskusne žene i političarke bez afera koja je predstavljana kao neupitna stručnjakinja očekivalo da zapušteni sustav pokrene s mrtve točke. Umjesto da se javnost bavi pomacima u zdravstvu, u vrlo kratkom roku počeli smo se baviti ministričinim komunikacijskim greškama pa i odlukama koje bi se mogle opisati kao kontroverzne.
Nedavno je tako ministrica organizirala zatvorenu konferenciju za novinare na kojoj je bilo govora o sumnjivim ugovorima s Medikolom, a na koju su bile pozvane samo odabrane televizije i Hina na što su burno reagirali u Hrvatskom novinarskom društvu opisujući potez ministrice Hrstić kao skandalozan i diskriminatoran postupak kojim se krši Zakon o medijima. Ovih dana Hrstić je pak buru reakcija izazvala tvrdnjom da se nikad nije naručivala niti imala potrebe otići na liječnički pregled što se može shvatiti i kao potpuno neshvaćanje problema ogromnih listi čekanja s kojima se susreću obični građani ove zemlje.
Koncem prošle godine oporba je pak tražila hitnu ostavku ministrice zdravstva zbog slučaja uhićenog osječkog psihijatra koji je pao pod sumnjom da je godinama sustavno zlostavljao maloljetne pacijente na što je upozoravao njegov kolega koji je radi tih upozorenja smijenjen. Ministarstvo je opozicija optuživala da je imalo saznanja o pritužbama na rad psihijatra te da nisu adekvatno reagirali međutim Hrstić je te teze odbacila i ostala na poziciji na kojoj je već u startu proklizala braneći svojeg kolegu Beroša i njegov povratak u Vinogradsku bolnicu nakon godina pauze.
U Vladu ušla kao stručnjakinja
U svojim izjavama Hrstić je uspoređivala kirurško znanje s vožnjom bicikla što je također izazvalo salve reakcija u javnom prostoru u kojem su se u jednom trenutku pojavile sumnje kako je Hrstić i kao ravnateljica bolnice u Puli iza sebe ostavila kadrovski devastiranu bolnicu što je dovelo u pitanje sliku o njoj kao o vrhunskoj menadžerici. Kakva god da slika o Hrstić bila ona za sada još uvijek uživa povjerenje premijera Plenkovića premda i slučaj Hrstić otvara pitanje Plenkovićevih kadrovskih sposobnosti. Hrstić je u Vladu uvedena kao stručno lice bez afera i kao simbol zaokreta nakon Beroševe korupcijske afere pa se stoga očekivalo da će ona biti ta koja će početi reformu zdravstvenog sustava.
No, kako zdravstveni sustav može reformirati žena koja se nikada nije ni pokušala naručiti za neki zdravstveni pregled, pitanje je koje je možda u ovoj priči i sporedno. Neosporno je da nakon niza nesmotrenih izjava nalik ovoj posljednjoj Hrstić postaje magnet za negativne medijske naslove što Plenkoviću definitivno ne ide u prilog jer je s Hrstić umjesto rješenja dobio novi izbor problema u resoru koji uostalom najviše iritira građane uz ostalo baš zbog liste čekanja. Plenković gradi imidž premijera koji poštuje procedure i demokratske standarde pa mu i diskriminacija medija koju je nedavno provela Hrstić nije od koristi, upravo suprotno, takvim se potezima bez potrebe narušava slika o njemu kao o političaru europskog stila vladanja.
Svaki neuspjeh ministra pa i svaki gaf baš se zbog Plenkovićeva vladanja kojim sebe gura u središte pažnje u javnom prostoru percipira kao njegov promašaj. Još jedna ministrica koja plijeni pažnju kontroverzama opet ukazuje na kadrovske deficite u Plenkovićevim redovima.
Što Plenkoviću preostaje?
Ukoliko Hrstić ovako nastavi i ako preraste u prevelik teret za Plenkovića on će kako to uglavnom i čini biti primoran na još jednu rekonstrukciju Vlade što opet daje naslutiti da je on taj koji loše procjenjuje kadrove, a što nije dobro ni po HDZ jer se stvara slika da vladajućoj stranci za najvažnije pozicije manjka kvalitetnih ljudi. Hrstić je uostalom, ne treba ni to zaboraviti bila jedan od Plenkovićevih najjačih aduta za jačanje HDZ-a na istarskom području na što kako za sada stvari stoje mogu zaboraviti. Štoviše, čini se da bi HDZ-ova pozicija u Istri bila jača da je Hrstić nastavila njegovati imidž uspješne pulske ravnateljice.
Plenković braneći Hrstić troši vlastiti politički kapital, a Hrstić od potencijalne političke zvijezde prerasta u Plenkovićev politički problem što se naravno izravno odražava na njenu reputaciju. Serijal afera koje i gafova koje je Hrstić nanizala sugerira da u ovom sustavu nije problem samo jedan čovjek odnosno Beroš već da se u resoru zdravstva događaju strukturni problemi koji blokiraju ovaj važan resor s najvećim gubicima i ogromnim listama čekanja.
Umjesto da se bavimo reformama mi se bavimo ministricom Hrstić zbog čijih izjava HDZ-ovci gase bespotrebne požare što na duge staze neće biti lako. Štoviše, kako vrijeme odmiče čini se kako Hrstić postaje jedna od najslabijih karika Plenkovićeva tima, što oporba kako se približavaju izbori neće propustiti kritizirati. Za Vladu i Plenkovića sve ovo u konačnici znači da su izgubili vrijeme koje su umjesto sanacije štete nakon Beroša koristili za sanaciju gafova ministrice koja je puno obećavala, a koja za sada ništa previše nije dala zdravstvu u kojem je izgradila karijeru i zbog čega se očekivalo da će biti jedan od jamaca stabilnosti Plenkovićeve vlade.
